Moguće da se nikad ne probude
| Nema ni mjesec dana kako smo izvještavali o „fotofinišu“ robotičke utrke slijetanja na Mjesec. Ruska Luna 25 bila je brža od Indijskog kompleksa Chandrayaan-3. Luna 25 prva se spustila na Mjesec, ali ne onako kako su njezini tvorci planirali. Usljed zasad nepoznatog uzroka-pogreške raketni je motor radio predugo i doslovce „zakucao“ Lunu 25 o površinu Mjeseca. „Ostali su samo dugmići“, kako je to rečeno u filmu Maratonci trče počasni krug. Indijcima je to bio drugi pokušaj slijetanja.U prvom pokušaju, Chandrayaan-2, i oni su na Mjesecu ostavili „dugmiće“. U međuvremenu marljivo su radili. |
INDIJSKA SVEMIRSKA AGENCIJA (ISRO) lansirala je Chandrayaan-3 ka Mjesecu 14.06.2023. sa raketodroma Satish Dhawan Space Centre. U orbitu oko našeg prirodnog satelita letjelica je ušla 05.08.2023. Bilo je potrebno još dvadesetak dana da se krene na put bez povratka, na Mjesečevu površinu. Slijetanje je proteklo po planu te je kompleks Chandrayaan-3 postavljen na Mjesečevu površinu 23.08.2023. Lander nosi naziv Vikram a rover koji se nalazio unutar njega nazvan je Pragyan. Lander i rover unaprijeđene su verzije svojih istoimenih prethodnika iz misije Chandrayaan-2 (lansirana 2019.).
Vikram i Pragyan sletjeli su na šire područje južnog Mjesečevog pola, u rano Mjesečevo jutro, prema našem poimanju dana i noći. Kako dan i noć na Mjesecu traju po petnajstak dana, doslovce odmah po slijetanju otpočeli su s radom. Konstrukcijski su projektirani da na Mjesecu rade za vrijeme dok je tamo dan. U prijevodu, petnaestak Zemaljskih dana. Kako ni lander ni rover nemaju RTG generatore male su im šanse da prežive Mjesečevu noć. Ukoliko im to nekim čudom pođe za rukom tu ćemo informaciju saznati krajem rujna. Znanstveni i tehnički ciljevi misije uspješno su odrađeni. Prvo slijetanje robotičkih izaslanika Čovječanstva na područe južnog Mjesečevog pola sada je stvarnost.
Samo su četiri države s našeg planeta uspješno sletjele na negostoljubiv svijet kojeg nazivamo Mjesec. Redom; Ruska Federacija (ex SSSR), Sjedinjene Američke Države, Narodna Republika Kina i sada Republika Indija. Pokušavali su, upravo pokušavaju, pokušavati će i drugi. Mjesec je IN!
Nakon što je rover Pragyan završio program rada njegovi su sustavi isključeni po planu 02.09.2023., prije nego što bi ga noć zatekla potpuno nespremnog. Indijci se nadaju da bi u isključenom stanju možda mogao poživjeti u svijetu „polumtrvih“, te se eventualno probudi s Sunčevim zrakama narednog Mjesečeva jutra. Gotovo identičan postupak napravljen je i s landerom Vikram. On je isključen 04.09.2023. No dan prije toga Indijci su nas pomalo, ugodno, iznenadili!
Naime, 03.09.2023. landeru je poslana naredba da uključi svoj raketni motor, podigne letjelicu oko pola metra iznad površine i ponovo spusti, nekoliko desetaka centimetara dalje od prvobitnog mjesta slijetanja! Vikram je taj posao uspješno obavio! To je učinjeno kako bi se stekla iskustva i podaci za planiranje budućih misija, uključujući i one kojima će Indijci vraćati uzorke Mjesečeva tla na Zemlju. Nije isključeno da u nekoj od narednih misija Indija na ovaj način landere i rovere prebaci s jedne na drugu lokaciju na Mjesecu! To bi višestruko povećalo domet istraživanja jednom te istom aparaturom. Premjestiti za nekoliko desetina ili stotina kilometara već postojeću tehniku na Mjesecu značilo bi doslovce u jednoj misiji objediniti troškove i resurse koji su dosad morale odrađivati posebne misije. Ovakav pristup istraživanju Mjeseca zaista donosi pravu pravcatu revoluciju!
Indijski roboti možda ožive, možda ne, prvog dana jeseni saznati ćemo kako stoje stvari. Indija je za samo 74 milijuna USD (cijena aktualne misije) postala Mjesečeva supersila. Sve tri dosadašnje misije (Chandrayaan-1 je znanstveno-istraživački orbiter!) ukupno su procijenjene na nešto manje od 250 milijuna USD. Uštede radi, orbitalni modul Chandrayaan-3 na sebi nije nosio znanstvenu opremu kao prethodnik u misiji Chandrayaan-2, već samo radiorelejne uređaje. Sve čestitke Indijskim znanstenicima i tehnolozima, obavili su odličan posao!
