Gravitaciono sočivo, pojava koju je predvideo Albert Ajnštajn, nastaje kada gravitacija masivnog objekta u prednjem planu (galaksije ili jata galaksija) iskrivi prostor- vreme pa svetlost udaljenog objekta u pozadini, koja tu prolazi menja pravac kretanja. Pojava omogućava posmatranje objekata mnogo udaljenijih nego što bi to bilo moguće teleskopom bez takve pomoći.

Kolaž različitih jakih gravitacionih sočiva koje je snimio svemirski teleskop Habl su nastala poravnanjem udaljene galaksije u pozadini sa galaksijom u prednjem planu. Kao rezultat toga, dobijaju se iskrivljene i uvećane slike pozadinske galaksije, koje izgledaju kao lukovi oko galaksije u prednjem planu.
Proučavanjem populacije gravitacionih sočiva odrediće se stepen izobličenja pozadinskih galaksija i količina i raspored mase u galaksiji koja deluje kao sočivo, što će da potvrdi ili opovrgne teoriju o tamnoj materiji.
ST Habl posmatra pojedinačne objekte, u vidljivom i ultraljubičastom delu spektra i delom u infracrvenom opsegu.
Teleskop Roman koji registruje infracrvenu svetlost i deo vidljivog spektra će znatno širim vidnim poljem beležiti veći broj takvih pojava. Na osnovu snimaka gravitacionih sočiva STH, razviće se alat (zasnovan na veštačkoj inteligenciji) za efikasno traženje sličnih lukova na snimcima teleskopa Roman. Ukoliko Roman otkrije posebno zanimljivo gravitaciono sočivo, Habl će dodatno da ga posmatra u vidljivom i ultraljubičastom delu spektra.
Zahvaljujući STH snimcima visoke rezolucije i preciznim modelima, sitne nepravilnosti u lukovima galaksija bi ukazivale na prisustvo malih koncentracija tamne materije. One bi poslužile kao dokaz teorije o tamnoj materiji, čije se mase kreću u rasponu od milion do milijardu masa našeg Sunca. Poređenja radi, halo tamne materijeMlečnog puta, ima masu od oko 1,3 biliona masa Sunca.
Gravitaciona sočiva na slici imaju različite karakteristike. Većina galaksija u prvom planu su starije, gušće i kompaktnije eliptične galaksije sa lukom nastalim dejstvom gravitacionog sočiva. Uvećane slike udaljenih galaksija nastaju kada mase galaksije u prvom planu dostignu određenu kritičnu vrednost. Neke od ovih galaksija u prvom planu su eliptične. Razlike se koriste za proučavanje evolutivnih puteva kojima su se ove galaksije razvijale.

Panel A prikazuje konfiguraciju „luk- kontraluk”, gde se udaljena galaksija, u gravitacionom sočivu dve galaksije u prvom planu, javlja uvećana kao par lukova.
Na slici B galaksija u prvom planu, kao beličasto jezgro izgleda kao da ima spiralne krake koje gotovo u potpunosti okružuje narandžasti luk.
Panel C prikazuje galaksiju umnoženu četiri puta, sa dvostrukim čvorovima koji su, najverovatnije, područja intenzivnog stvaranja zvezda unutar te udaljene galaksije. Na luku oko belog jezgra su raspoređene duple tačke.
Slika D prikazuje belo središte i narandžasti luk, koje razdvaja tamna traka kosmičke prašine koja prekida naš pogled na Ajnštajnov prsten. Prašina ometa infracrveno zračenje. Teleskop „Roman” u infracrvenom opsegu bi mogao pomoći da se utvrdi da li ti lukovi čine Ajnštajnov prsten.
E ima par narandžastih tačaka u središtu, sa dugim, nekompletnim lukom pri dnu i malim lukom pri vrhu.
Panel F sa belim središtem i narandžastim lukom koji čini gotovo potpun krug prikazuje Ajnštajnov prsten. Galaksija u pozadini i približno sferna masa „sočiva” u prvom planu su poređane tako savršeno da galaksija koja se posmatra kroz ovo gravitaciono sočivo gotovo u potpunosti okružuje galaksiju u prvom planu koja izgleda kao da ima spiralne krake.
G u središtu ima dugu, usku galaksiju, a ispod nje plavi, nekompletni luk. H ima belo središte, dug luk pri vrhu i manji luk pri dnu. Na panelu G, galaksija u prvom planu deluje izduženo, što može biti njeno stvarno stanje ili samo efekat perspektive
Na slici I luk oko belog središta je kao potpuni krug, sa četiri sjajne tačke duž tog kruga. Lik galaksije u pozadini se usled dejstva gravitacionog sočiva pojavljuje četiri puta, u vidu razvučenih tačaka raspoređenih oko galaksije u prvom planu.
Neke od uvećanih i izobličenih galaksija u pozadini deluju plavo, dok druge deluju crveno. Plavičaste lukove čine mlade zvezde, crvenkaste starije zvezde.
Ova snažna gravitaciona sočiva su prvi put otkrivena pomoću instrumenta DESI (The Dark Energy Spectroscopic Instrument) na opservatoriji Kit Pik. ST Habl ih je detaljnije posmatrao, a teleskop Roman će ih dodatno istraživati. Sa ovom porodicom velikih svemirskih opservatorija Habl, Čandra, Džejms Veb i Nensi Grejs Roman otvara se novi prozor u svemir i proširuje naše znanje.
Izvor: NASA Explore Hubble
| SVE JE FIZIKA Miša Bracić |
![]() |





KOJI TELESKOP DA KUPIM?




