Ovo je novi članak s NASA-inog sajta Svemirskog teleskopa James Webb.

Vrlo slikoviti znanstveni rad je ovdje: https://www.aanda.org/articles/aa/pdf/2024/03/aa48427-23.pdf


Priredio i prilagodio: 
Zoran Knez
AstroMosor

WebbOtkrice 1

Što bevanda, kvasina i mravlji ugrizi imaju zajedničko? Oni sadrže kemijske sastojke koje je NASA-in Svemirski teleskop James Webb uočio u okolici dviju mladih protozvijezda označenih s IRAS 2A, odnosno IRAS 23385! Premda oko tih zvijezda još ne nastaju planeti, te i druge molekule koje je Webb detektirao tamo gdje se one nalaze, ključni su sastojci za izgradnju potencijalno nastanjivih svjetova.

Jedan međunarodni tim astronoma se poslužio Webbovim MIRI-jem kako bi njime identificirao različite ledene spojeve sazdane od složenih organskih molekula, poput etanola (običnog alkohola) i vjerojatno octene kiseline. Ti se rezultati nadovezuju na ranije Webbove detekcije različitih ledova u hladnim i tamnim molekularnim oblacima.

"Ovo otkriće pridonosi potrazi za odgovorom na jedno staro pitanje u astrokemiji", kaže voditelj istraživačkog tima Will Rocha, iz Sveučilišta Leidena u Nizozemskoj. "Kako su u svemiru nastale složene organske molekule (engl. krat. COMs)? Jesu li nastale u plinskoj ili u krutoj fazi? Uočavanje COM-a u obliku leda ukazuje na to da bi kemijske reakcije u krutoj fazi, na površinama hladnih čestica prašine, mogle izgraditi složene vrste molekule." (To "složene" treba uzeti s rezervom. Velika većina organskih molekula, osobito onih koje sudjeluju u biokemijskim procesima, beskrajno je složenija od molekula etanola i octene kiseline. Primjerice, molekule bjelančevina! Prim. prev.)

Kako su neke od COM-a - uključujući tu i one koje su u ovom istraživanju uočene u krutoj fazi - ranije već bile viđene i u toploj plinskoj fazi, sada se da pretpostaviti da je taj ranije uočeni materijal nastao sublimacijom ledova. (Možda su ledovi nastali smrzavanjem prvobitno plinovitih tvari. Ako se to ne smatra vjerojatnim, onda bi trebalo protumačiti zašto je tako. Prim. prev.) Sublimacija je neposredni prelazak iz krutog u plinovito stanje, bez prethodnog prelaska u tekuću fazu. Astronomi su stoga ohrabreni ovom detekcijom COM-a u obliku ledova: ona pokazuje da bi sada moglo biti lakše shvatiti kako su nastale i druge, još veće molekule opažene u svemiru.

Znanstvenici bi isto tako rado istražili do koje mjere te COM-e bivaju transportirane na planete u kasnijim fazama razvoja protozvijezda. Drži se da bi COM-e u hladnim ledovima bilo lakše prenijeti iz (međuzvjezdanih) molekularnih oblaka u planetorodne diskove, negoli molekule u toplim plinovima. Te bi COM-e stoga mogle biti ugrađene u komete i asteroide, koji bi se, pak, sa svoje strane mogli međusobno sudarati i spajati se u planete. Novonastali planeti bi u tom slučaju već sadržavali sastojke od kojih bi se mogao razviti život.

Ovaj istraživački tim je uočio i neke jednostavnije molekule, poput mravlje kiseline (koja izaziva žarenje nakon ugriza mrava), metana, formaldehida i supornog dioksida. Istraživanje sugerira da su spojevi sa sumporom, kakav je sumporni dioksid, igrali važnu ulogu u metaboličkim reakcijama na praiskonskoj Zemlji. (Igraju ih i danas. Prim. prev.)

Posebno je zanimljivo to što je jedan od istraživanih izvora, IRAS 2A, okarakteriziran kao protozvijezda male mase. IRAS 2A bi stoga mogla biti nalik Sunčevom sustavu u ranoj razvojnoj fazi. To znači da su kemijske tvari uočene oko te protozvijezde mogle biti prisutne i u prvim fazama razvoja Sunčevog sustava, te kasnije dostavljene na prvobitnu Zemlju.

(...)

(U narednim godinama, novi će Webbovi podaci omogućiti dodatno praćenje astrokemijskih tragova u takvim mladim stelarnim sustavima.)

Ove su opservacije načinjene u sklopu programa JOYS+ (James Webb Observations of Young ProtoStars). Istraživački tim je rezultate promatranjâ posvetio svom kolegi Haroldu Linnartzu, koji je iznenada preminuo prošlog prosinca, kratko vrijeme nakon što je znanstveni rad kojemu je on bio koautor prihvaćen za objavljivanje u listu Astronomija i astrofizika.

Fotografija načinjena Webbovim MIRI-jem prikazuje dio neba blizu protozvijezde IRAS 23385, snimljen usporedno s opservacijom te protozvijezde. (IRAS 23385 nije prikazana na slici.) Riječ je o samo jednoj ekspoziciji, načinjenoj u valnoj duljini od 15 mikrona, koja je ovdje prikazana narančastom bojom.

WebbOtkrice 2

Graf je spektar protozvijezde IRAS 2A. Krivulja sadrži otiske prstiju acetaldehida, etanola, metil formijata i vjerojatno octene kiseline, sve u krutoj fazi. (To je apsorpcijski spektar. Prim. prev.)

NASA, ESA, CSA, W.R.M. Rocha (LEI), Leah Hustak (STScI)

https://webbtelescope.org/.../news.../2024/news-2024-111

WebbOtkrice 3


Preuzeto sa FB


 


Komentari

  • Aleksandar Zorkić said More
    Obično se zaboravi Antarktik. A kako se... 7 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Pao na nauci o zastavama i u brojanju... 18 sati ranije
  • sasaa said More
    Hvala za sjajan tekst, pojasnio mi je... 1 dan ranije
  • maxy said More
    U eri fantastičnih digitalnih... 2 dana ranije
  • Siniša said More
    Prelaka pitanja, na nivou 7 razreda... 3 dana ranije

Foto...