Sinoć je Zemlja bila najdalje od Sunca. Ta se udaljenost naziva afel, a u siječnju se Zemlja nalazila najbliže Suncu i tada kažemo da je Zemlja u perihelu. Da se kojim slučajem nalazimo recimo u Australiji, stvari bi nam bile logične jer je početkom godine tamo ljeto, pa bi se podrazumijevalo da je to zato što je tada Zemlja najbliže Suncu. No, kako nismo u Australiji, malo je čudno da je u zimi Sunce Zemlji najbliže, a sada, u ljetu kada nas prže vrućine, a u Australiji je zima, ispada da je Zemlja najdalje od Sunca. Je li to logično? Na prvu i nije. Ali to je samo prividno tako. Naime, kako je Zemljina staza oko Sunca gotovo savršena kružnica, tih 5 milijuna kilometara, što je oko 3,5 % razlike, ne predstavlja ama baš nikakvi razlog da na Zemlji budu takve razlike u temperaturi. Pa zašto onda ipak postoje? 

Tajna se krije u nagibu Zemljine staze oko Sunca (ekliptika) koja je nagnuta za 23o i zbog toga imamo godišnja doba s takvim razlikama u temperaturi. Svi ste sigurno primijetili da je Sunce zimi nisko na nebu, a ljeti je visoko. U tome je tajna zašto nas bolje grije ljeti nego zimi. Kut pod kojim Sunčeve zrake padaju na Zemlju određuje efikasnost zračenja koje primamo. Što je taj kut manji, manje je i zračenje koje primamo. Zbog toga nam je u zimi hladno, a u ljetu vruće jer je i veći kut zračenja toplinske energije koju primamo sa Sunca.

21 440 51 0 M FIzgled Sunca kada mu je je Zemlja bila najbliže, u perihelu (Veća verzina u Flickru)

Kada je Zemlja u perihelu, najbliže Suncu, udaljena je od Sunca 147.099.760 kilometara, a kada se nalazi u afelu, tada je udaljena svega 5 milijuna kilometara dalje, 152.104.285 kilometara. S promjenom udaljenosti mijenja se i brzina Zemlje oko Sunca (također prema jednom od tri Keplerova zakona). Brzina Zemlje u perihelu je najveća i iznosi 30,3 m/s, a u afelu najmanja u orbiti i iznosi 29,3 m/s. 

U usporedbi s drugim planetima, Zemlja ima gotovo savršenu kružnicu na svojem putu oko Sunca. Pa, može li se ta razlika nekako vidjeti? Može, naravno. Potrudio sam se snimiti ju. Već duže vrijeme čekam da u vrijeme perihela i afela na Suncu budu i Sunčeve pjege. Kako je Sunce u zadnjih nekoliko godina bilo u minimumu jedanaestogodišnjeg ciklusa aktivnosti, na njegovoj površini gotovo da i nije bilo pjega. Barem ne nekih većih. No, ove 2021. godine imali smo sreću da su se pjege napokon počele pojavljivati u većem broju. Tako je početkom siječnja, kada je Zemlja bila u perihelu, na Suncu bila jedna pjega koja se jasno vidjela. Ona nije ništa posebno, no nakon minimuma, ipak je bila glasnik promjene na Suncu. A imali smo sreću i ovih dana da se na Suncu nalazi jedna veća grupa pjega, koju sam pratio snimajući ju više dana uzastopno. Bilo je zanimljivo pratiti ju, ako ste to propustili, možete to pogledati ovdje. Zahvaljujući tome, sada imate priliku vidjeti malo atraktivniji prikaz razlike u prividnoj veličini Sunca u perihelu i afelu, u odnosu na one ranije snimane kada je Sunčeva površina bila jednoliko osvijetljena bez ikakvih detalja na njoj. 

21 438 49 0 M FIzgled Sunca kada mu je Zemlja bila najdalje, u afelu (veća verzija u Flickru)

Sunčeve pjege u ovom slučaju daju na atraktivnosti prikaza. Ovdje vidite snimak Sunca početkom godine, u perihelu, i snimak ovih dana, u afelu. Ta dva snimka sam iskoristio da od njih napravim dvije slike na kojima se vidi razlika prividne veličine Sunca. Zašto prividne? Pa zato što se stvarna veličina Sunca nije promijenila. Ono je i dalje jednake veličine, promijenio se samo kut pod kojim ga mi vidimo i to je ono što sam snimio. A kako sam snimio?

21 439 50 0 M F

Veća verzija u Flickru

21 439 50 1 M FVeća verzija u Flickru

Snimao sam Sunce potpuno istom metodom u oba slučaja. Znači istim fotoaparatom, istim teleskopom, istom metodom. Ništa nisam mijenjao osim male razlike u ekspoziciji koja ovdje ne igra ulogu. Znači veličina slike na foto senzoru je ostala ista, promijenila se samo prividna veličina slike Sunca koja je osvijetlila senzor. I to je ono što sam želio snimiti. Razliku u veličini. S obzirom da je i u siječnju Sunčeva pjega bila na zapadnom dijelu Sunca, tu sam sliku samo "flipnuo" kako bih joj zamijenio strane zbog prikaza. Tako sam pjegu "preselio" na lijevu stranu, inače bi ta strana bila prazna, što bi joj umanjilo atraktivnost. Svojevremeno sam tako snimio i Mjesec u perigeju i apogeju i kako vidimo, razlike su puno veće u slučaju Mjeseca nego Sunca.

16 163 14 0 M F

Veća verzija u Flickru

16 164 15 0 M FVeća verzija u Flikru

Eto, sada imate priliku pogledati i kako to izgleda sa Suncem. Do iduće prilike kada se nadam da će biti još više pjega na Suncu. Zbog atraktivnosti, naravno.

 

Zašto je zimi hladno?

Zašto je zimi hladno?

 

Danijel Reponj
Author: Danijel Reponj
DANIJEL REPONJ Valsnik i urednik popularnog astronomskog sajta Zvjezdarnica.com. Danijel o sebi: http://www.danijel.info/webmaster/index.html zvjezdarnica_com

Zadnji tekstovi:


Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osveži