Astronautika: misije

Prošle nedelje, misija “Rosetta” je objavila veliku količinu naučnih podataka. Tu se nalaze podaci mnogih instrumenata, ali za širu javnost najzanimljiviji su sa jednog: sa OSIRIS-a, kamere visoke rezolucije. Nove slike pokrivaju misiju do 19. decembra 2014, što znači da prikazuju prva dva posebno važna perioda misije. Jedna je faza od 15. do 31 oktobra 2014, kada je “Rosetta” proučavala kometu sa visine od samo 10 km. Sa te udaljenosti, piksel uskougaone OSIRIS kamere je pokrivao manje od 20 cm, dajući neverovatno detaljne slike. A potom, naravno, to je dan sletanja, 12. novembra, kada je OSIRIS pratio spuštanje lendera “Philae” na kometu, sletanje, i potom odskok.

Sve slike, koje obuhvataju različite izbore filtera i različite kamere (Narrow-angle, Wide-Angle i NavCam), podeljene su prema fazama misije:

Bez nekog specijalnog razloga (sem estetskog), prikazaću neke slike koje je odabrala jedna od članica američkog „Planetnog društva“, E. Lakdawalla, a koje su samo deo najnovijeg paketa fotografija.Korisnik "Herobrine" sa foruma unmannedspaceflight.com postavio je tamo neke dobre animacije:

 o1

Rotiranje kometa 67P. Animacija slika sondine OSIRIS šrokougaone kamere (Wide-Angle Camere) prikazuje kometu 67P tokom perioda od oko 12 časova. (ESA / Rosetta / MPS for OSIRIS Team MPS / UPD / LAM / IAA / SSO / INTA / UPM / DASP / IDA / "Herobrine”).

 2

Ista animacija kao i ona prethodna, napravljena od slika snimljenih 22. novembra 2014, ali ova animacija je poravnata prema pozadinskim zvezdama koja se vide u pozadini.

Bilo je divno konačno ugledati slike lendera u punom naučnom kvalitetu. Sledi mozaik od dve slike koji prikazuje kako lender lebdi u kosmosu iznad kometne površine (ovde se „iznad“ odnosi na pravac lokalne gravitacije; na slici, sićušni lender se vidi na slici kao osvetljena tačkica dole levo, naspram tamne pozadine. Generalno, trebalo bi ovu sliku dvaput uvećati da bi se bolje video mali lender. OSIRIS ima mnogo veći CCD od većine prethodnih kosmičkih kamera – CCD od 4 megapiksela, 2048×2048 piksela.

 o3

Spuštanje „Philae“. Mozaik od dve OSIRIS slike snimljene u 14:40 i 14:45 12. novembra 2014. prikazuju sićušni lender „Philae“ koji se spušta ka kometi Čurjumov-Gerasimenko. Prvi kontakt sa kometom zbio se u 16:03.

Sledi još jedna super slika lendera koji polako lebdi iznad površine. ESA je verziju ove slike, veličine poštanske marke, kropovana oko lendera i objavila je neposredno po prvom sletanju, ali mislim da nikada ranije nije objavljena slika u punoj rezoluciji lendera naspram ogromne komete u pozadini. Pokušaj da bez čitanja potpisa ispod slike pronađeš gde je lender:

 o4

Orbiter „Rosetta“ je snimila ovaj mozaik OSIRIS-om u 15:18, nekih 45 minuta pre nego što će „Philae“ dotaći površinu komete. Lender se vidi kao trostruki klaster od tri piksela dole desno od centra slike. Sonda se odbila od površine brzinom od 38 cm/s i odletela kilometar u vis, skoro odletevši nazad u kosmos (brzina bega je bila 44 cm/s). (ESA / Rosetta / MPS for OSIRIS Team MPS / UPD / LAM / IAA / SSO / INTA / UPM / DASP / IDA).

 2aa 1

Mali krop lendera koji prikazuje poslednje minute sletanja. Sonda je dvaput odskočila i potom se izgubila.

Ali dosta buljenja u lender; vidi ove zadivljujuće slike iz the Close Observation Phase, gde se teren prikazao u svoj veličini fascinantnih detalja. Ovo je mali deo. Skoro sve te slike su zapravo pravljenje u koloru, kroz različite filtere (bilo ih je na obe kamere 12 na po 2 točka).

 o6

Kamenje i blokovi stena i leda na kometi Čuri, na lokaciji nazvanoj Agilkia. Najveća stena vidljiva ovde ima oko 50 m u prečniku. „Rosetta“ je slikala ovu fotografiju 28. oktobra 2014. sa OSIRIS NAC kamerom tokom „Close Observation Phase“ sa visine od samo 10 km.

o7 

Kasnije se ispostavilo da su ovi čudni baseni na površini budući izvori džetova gasova.

 o8

Slika snimljena 22. oktobra 2014. snimljena sa 10 km.

 o9

Granulisana ravnica na kometi. Kada se gledaju iz daljine, postoje delovi komete koji izgledaju jako ravni. Ali iz blizine od samo 10 km, te ravnice pri uvećanju od samo 20 cm po pixelu počinju da izgledaju granulisano!

o10 

Variranje terena. Kometa nam je otkrila različite vrste terena. Na nekim mestima je izgledala pokrivena koherentnim blokovima, sa dugačkim pukotinama; na drugima, izgledalo je kao da su se ti blokovi izlomili na sitnije stenje. Uz to, bilo je terena koje je izgledalo iznenađujuće ravan, sa šupljinama i udubljenjima.

 o11

Dramatinči pejzaž.

o12 

Slika nastala 28. oktobra 2014. Imaš utisak kao da se nalaziš na kometi.

Stvarno strašne slike! Nadam se da će bar neko pogledati i ostale slike sa sajta i pogledati kako je kometa izgledala „Rosetti“ 2014!

12 

Rotiranje kometnih džetova. Animacija je načinjena od slika u periodu od oko 2 sata.


'Rosetta' blog 17: Adios „Philae“!


Philae se probudila

Lender “Fila” se javio sa komete!

AMBICIJA - Zašto je važna Rosetta?

'Rosetta' već vidi oblik svog cilja

Jjoš neki linkovi:

Rozeta - Rigorozne pripreme za randevu sa kometom • SVEMIRSKA SONDA "ROSETTA" Odloženo lansiranje • Roseta lansirana • Program • Poseta centru ESA • Plan susreta sa asteroidimaProlaz pored Zemlje i takmičenje • Pisma: O Rozeti • Rosetta uspela da snimi "Pariz"! • "Rosetta" spremna za kritični manevar • "Rosetta" proletele pored Marsa • "Rosetta" spremna za kritični manevar • Rosetta - Podaci o manevru u toku dana • Rosetta - snimak Marsa • O poreklu naziva misije • "Rosetta" poslala fotografije • Rosetta - skoro ubila MarsESA i NASA sarađuju • ROZETA PROLEĆE PORED ZEMLJE • Probuđena sonda se približava asteroidu • MISIJA ROSETTA - RANDEVU SA ŠTEINSOM

 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Miki said More
    Aha, ok, ovako se pojavljuje. Može se... 1 dan ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Hmmm, ovako treba da se vidi: settings... 1 dan ranije
  • Miki said More
    Zbog čega se kod mene ne pojavljuje... 1 dan ranije
  • Baki said More
    Dobar izbor. Popularno rečeno... 1 dan ranije
  • Baki said More
    “Postoji jedna čudna kontradikcija: u... 2 dana ranije

Foto...