Koristeći nove slike sa do sada ne zabeleženom količinom detalja, naučnici otkrivaju kako se materijal koji rotira oko vrlo mlade protozvezde uvlači u okolno zvezdano magnetsko polje menjajući ga tako da njegove linije izgledaju uvijeno. Otkriće je načinjeno radio teleskopom Vrlo veliki niz (VLA) Nacionalne naučne fondacije Karl Janski (1) i ima važne posledice na naše razumevanje kako diskovi prašine rastu, odnosno, kako se sirovi materijal za formiranje planeta uvećava u okolini mladih zvezda.

Slika 1

Slika 1 Linije magnetskog polja (ljubičasto) su uvijene i povučene ka unutrašnjosti kružnog diska prašine koji okružuje mladu zvezdu, umetnički prikaz autora Bila Sakstona, NRAO/AUI/NSF

Naučnici su proučavali jednu mladu protozvezdu udaljenu na nekih 750 svetlosnih godina od Zemlje u sazvežđu Pegaz. Njihova posmatranja načinjena tokom 2013-te i 2014-te godine određuju magnetsko polje ili polarizaciju radio talasa emitovanih od materijala, uglavnom prašine, koja pada na već formirani razvijeni disk koji rotira oko zvezde. Informacija o polarizaciji otkriva konfiguraciju magnetskog polja u ovom prostoru u blizini zvezde.

Po Lesliju Luniju (2) sa Univerziteta Ilinois, položaji magnetskog polja u ovom regionu bliskom zvezdi je vrlo bitan na tok razvoja diska koji je okružuje. Zavisno od položaja, magnetsko polje može pomoći rastu diska ili da potpomagne procesu u kome čestice padaju na disk, takođe ga uvećavajući.

Izvesno je da kako se materijal iz ovojnice gasa i prašine, koji okružuje mladu zvezdu, kreće ka unutrašnjosti diska tako povlači sa sobom i linije magnetskog polja. Kao posledica, magnetsko polje se tokom vremena menja u neposrednoj blizini zvezde i drugačije je nego što je polje na većoj udaljenosti od te iste zvezde.

Erin Koks (2), takođe sa Univerziteta Ilinois navodi da nam posmatranja VLA teleskopom pokazuju gde se zapravo dešavaju promene mangetskog polja. Ona takođe dodaje i to da su načinjeni snimci na talasnim dužinama 8 i 10 milimetara kako bi se prikazala polarizacija polja u neposrednoj blizini jedne protozvezde.

Posmatranja takođe ukazuju na veliki broj čestica u disku koji okružuje mladu zvezdu i koje su reda veličine milimetra do centimetra. S obzirom da je protozvezda stara svega 10000 godina, što je u astronomskim razmerama veoma kratko vreme, čestice narastaju brzo u okruženju kakvo je zvezda u formiranju.

Zvezda oznake NGC1333 IRAS 4A je jedna od dve mlade zvezde u formiranju u zajedničkoj ovojnici gasa i prašine. Disk u njenom okruženju sadrži materijal čija je ukupna masa veća od dvostruke mase Sunca.


(1) VLA - Very Large Array je sistem radio teleskopa Nacionalne radio astronomske observatorije (NRAO) pod okriljem Nacionalne naučne fondacije (NSF) i koja radi u skladu sa kooperativnom sporazumom među grupom univerziteta Associated Universities.

(2) Leslie Looney i Erin Coxsu deo internacionalnog tima astronoma koji se bavi izučavanjem protozvezda. Rezultate svojih istraživanja objavljuju u časopisu Astrophysical Journal Letters.

Izvor:

https://public.nrao.edu


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 12 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...