Ultraljubičasti spektrograf (UVS) koji je dizajnirao i proizveo Southwest istraživački institut (SwRI) prvi je naučni instrument isporučen za ugradnju u kosmičku letilicu 'Jupiter Icy Moon Explorer' (JUICE) Evropske kosmičke agencije. Planirana za lansiranje 2022. i da stigne na Jupiter 2030, JUICE će provesti najmanje 3 godine detaljno osmatrajući jovijanski sistem pre nego što će uću u orbitu oko najvećeg meseca Sunčevog sistema, Ganimeda.
Dobar deo prošlog karantina sam proveo čitajući i pišući o misiji 'Apola 13'. Na kraju je to preraslo u jednu solidnu e-knjigu od preko 15.000 reči. Za to vreme sam retko posećivao sajt i nisam pratio šta se tu dešava. Kada sam konačno poslao knjigu, Saša mi je odgovorio sa 'biće, ali mi sad trebaju kratki tekstovi'. Hvala bogu da to više nije moja stroga sfera interesovanja. Kao i većina koja se bavi nekim poslom dugo godina, i ja sam evoluirao, a možda i ostario, i više me ne interesuje puko informisanje o zbivanjima u kosmosu i industriji koja ga prati. Ipak, potstaknut njegovim komentarom, malo sam prelistao novosti i evo šta mi je privuklo pažnju:
Serija „Tonight’s Sky“ proizvodi Space Telescope Science Institute (koji upravlja Svemirskim teleskopom Habl) u saradnji sa Nasinim Universe of Learning.
Sledećeg jula, jedna od tri misije planirane za ovu godinu koja će poleteti ka Marsu, biće lansirana uz pomoć rakete CZ-5 'Dugi Marš'. Do sada je ova kineska sonda bila poznata jednostavno pod imenom 'Mars 1' ili 'Huoxing 1' (火星 一号). Međutim, kineska kosmička agencija CNSA nedavno je objavila da je sonda krštena kao 'Tianwen 1' (天 问 一号). Ime, koje bismo mogli da prevedemo kao 'nebeska pitanja', odaje počast kineskom pesniku Qu Yuanu (屈原). Qu Yuan je napisao delo 'Tianwen' kao deo antologije pesama 'Chu Ci'u IV veku pre Hrista. Zanimljivo je da se ime ne odnosi samo na ove Marsove sonde, već će od sada to biti ime svih kineskih planetnih misija, na isti način na koji serija 'Chang'e' uključuje sve lunarne sonde, iako se međusobno jako razlikuju.
Redovni univerzitatski profesor, direktor departmana za fiziku, šef laboratorije, predsednik Astronomskog društva itd. sve je to koncentrisano u fizičaru i astronomu Dušanu Mrđi što je njegovim prijateljima i poznanicima dobro poznato. Ali ono što mnogi ne znaju to je da je Dušan i slikar. Radi u temperama, ulju, a od nedavno i na tabli za crtanje, dakle, pravi elektronske slike. Evo jedne od prvih u toj tehnici.
Zvezda S2 orbitira kompaktni radio izvor Sgr A* i predstavlja nama pristupačnu astofizičku laboratoriju pogodnu za istraživanje gravitacionog polja u okolini bliske masivne crne rupe (kandidata).