Satelit je u astronomiji pratilac, telo koji prati drugo, veće i masivnije na njegovom putu kroz prostor. Od kako je SSSR u svemir izbacio prvi veštački satelit postalo je neophodno da se oni i po nazivu oni razlikuju od prirodnih satelita. Rešenje se nametnulo samo od sebe, pa se od tada najčešće prirodni sateliti jednostavno zovu meseci, a veštački samo sateliti.
Planets through a telescope. Expectation and Reality
Vidite divne fotografije planeta u nekom časopisu, elektronskom ili papirnom svejedno i slike vas raspamete. Poželite da i sami vidite te nebeske lepote kroz teleskop i kupite jedan, malo veći, moćniji, onaj što uvećava pet stotina puta (tako neki prodavci objašnjavaju). Zatim pogledate kroz njega i – razočarate se. Strašno se razočarate, zato što ste očekivali mnogo više, veće i oštrije, a dobili ste sasvim skromnu sliku sa nekom pegicom, malo mutnjikavom, na kojoj zapravo ništa i ne vidite.
Diljem Europe noćno obzorje osvjetljavaju ljetni požari, na jugoistoku kontinenta oni poprimaju pomalo katastofične razmjere. Čovjeku, tehnološkoj civilizaciji požari su velika prijetnja, destruktivni napad na naše okružje. U prirodi, požari su korektivni element, bjesnili su nekad, bjesne danas, a bjesniti će i sutra. Na Poluotoku ne možemo ni zamisliti da u buktinji nestane prekrasna, brižljivo stvarana i oplemenjivana park šuma sa plažom Zlatni rt (Rovinj). Da požari su nesumnjivo prijetnja našoj civilizaciji a ipak predstavljaju prirodni ciklus stvaranja - razaranja radi novog početka..
Između Marsa i Jupitera ima na milione asteroida. To su stene najrazličitijeg oblika, od sasvim nepravilnog do okruglog, i različitih veličina od nekoliko metara u prečniku do blizu hiljadu. Zašto od tih tela nije stvorena planeta?
Otkrijte ovo ali saznajte i druge interesantne činjenice o asteroidima
Persidi spadaju u najpoznatije meteorske rojeve. Oni dolaze u zgodno letnje vreme kada su noći duge i kada napolju nije hladno te je vreme prijatno za posmatranje.
Na Rubu Znanosti - Fizika i tehnologija Star Trek-a
Znanstvena fantastika je slavna po svojim proročkim sposobnostima, kao i po snazi inspiracije, a posebno mjesto u tom univerzumu zauzima Star Trek, slavna znanstveno-fantastična serija. Serija Star Trek postala je i puno više od toga - inspiracija fizici, vodič prema tehnologiji, komentar društvenih prilika. Zato je i stekla toliko sljedbenika i postala nalik nekakvoj zabavnoj religiji. Gosti emisije su dipl. ing. Melita Jambrošić Ivšak i Mladen Ban.
IC 1954 je spiralna galaksija. Nalazi se 45 miliona svetlosnih godina daleko od nas i smeštena je u južnom sazvežđu Horologium. Otkrio ju je 1898. škotski astronom Robert Innes.
„Jedan od najvažnijij obnovljivih izvora energije je sunčeva energija koja se u solarnim ćelijama pretvara u električnu. Međutim, postoje gornji limiti na efikasnost solarnih ćelija koji proističu iz fundamentalnih zakona statističke mehanike i kvantne fizike“, kaže dr Veljko Janković iz Instituta za fiziku u Beogradu u tridesetoj epizodi naučno-popularnog serijala „Vrt fizike“ u kojoj objašnjava kako imitacija prirodnih procesa može pomoći u povećanju energetske efikasnosti.
S vremena na vrijeme tako u medijima izađu vijesti koje budu pravi SCI-FI žanr pa često i upitne tačnosti, ili je izvor sumnjivog kredibiliteta. Ipak, kratkom pretragom na internetu se sve brzo provjeri. Vijest da su ruski naučnici u sibirskoj oblasti Jakutiji na rijeci Alazeji bušili led i našli na sitni organizam star oko 24 000 godina, koji je oživio, je bila prava pravcata iz kategorije „mora se provjeriti“. Ispostavilo se da je tačna.
Radi se o avionu pete generacije čiji je razvojni put umnogome ubrzan primjenom rusima poznatih i primjenjenih tehnologija sa drugih visokotehnoloških proizvoda iz domene avio-industrije, raketa, elektronike, umjetne inteligencije, novih materijala a čija se prodaja pod nekoliko puta povoljnijim financijskim uvjetima očekuje već kroz tri, najdalje pet godina.