Velika galaksija u Andromedi, poznata pod oznakom M31 (u katalogu Šarla Mesijea), ili često sasvim kratko Andromeda, može da se vidi kad god je vedra noć, bez jake mesečine i okolnog osvetljenja, ali njeno vreme, počinje zapvavo sada, krajem avgusta i traje do… praktično do proleća.
Ne današnji dan, 24. avgusta 2006, dakle pre 15 godina Međunarodna astronomska unija je na svojoj Generalnoj skupštini koja je održana u Pragu konačno utvrdila zvaničnu definiciju planete.
Noć 12. na 13. kolovoza 2021. godine bila je kao i svaka druga astronomska noć. Ovaj puta bez mjesečine, vedra i bistra. Kao stvorena za snimanja. Odlučio sam snimati planete Saturn i Jupiter. Tih dana su se oba planeta nalazila u opoziciji. Dobro, Saturn je bio nešto ranije, a Jupiter nešto kasnije, no to je praktički nevidljiva razlika. Oba planeta su sada u odličnom položaju za promatranja i ostat će tako do zime.
Napisala sam ovu priču večeras... pre odlaska kući za vikend. Nadam se da ćete uživati!
Mislim da je svako koga astronomija dotakne već pomalo 'dirnut'. Ne preterano, ali dovoljno da bude lud i da pređe prepreke koje bi možda zaustavile druge ljude.
U ovom videu naši humanoidni roboti demonstriraju svoju atletiku cijelog tijela, održavajući ravnotežu kroz razne aktivnosti s velikom promjenom energije koje se brzo mijenjaju. Skokovima, balansnim gredama i svodovima pokazujemo kako tjeramo robota do njegovih granica kako bismo otkrili sljedeću generaciju mobilnosti, percepcije i sportske inteligencije.
Od davnina su filozofi i astronomi vjerovali da i ostale zvijezde imaju svoje planete. Današnja moderna tehnologija i najnovije astrofizičke spoznaje iz dana u dan potvrđuju njihove sumnje. Tako je nedavno NASA-in lovac na planete, satelit TESS, otkrio prvi vrlo vjerojatno naseljiv planet veličine Zemlje.
Danas, u informatičkom dobu, informacije u ogromnom broju, danonoćno, kao da padaju s neba. Teško je zamisliti vreme u kom smo ih neprestano, danima, očekivali kao "žedan kišu".
Putujemo na krajnje granice gdje nas čekaju geografska i prirodna čuda. Počinjemo na najstarijim liticama paleokontinenta Baltika na krajnjem sjeveru Rusije na vrhu drevne planine sada pokrivene vodom. Od Urala na istoku do zaboravljene pustinje Tabernas na zapadu, zadivit će nas vulkanski krajolici s biljkama svih klimatskih zona, dupinima i kitovima. Vidjet ćemo i kako se Island pojavio iz mora i postao najnoviji dio Europe.
Plavi Mesec je pred nama i dele nas sati do njegovog dolaska. Nebeska mehanika je slučaj zakazala za 22. avgust u 14:57 što znači da ga nećemo videti jer će kod nas tada biti dan, a sem toga, nalaziće se daleko ispod horizonta. Pričekaćemo zato noć da Mesec ispolovi i ukaže nam se. Videćemo tada da je naš satelit u duvštvu i da ga krase dve najmožnije planete Sunčevog sisteam: Jupiter i Saturn.