Obično mislimo da su supernove eksplozije zvezda mnogo veće mase od Sunca koje nastaju kada se njihova jezgra uruše u imploziji. Ali supernove nastaju i u eksplozijama belih patuljaka. To su supernove tipa Ia i poznate su kao standardne sveće po kojima se određuju udaljenosti objekata u svemiru i brzina njegovog širenja.
Rusija je lansirala novi meteorološki satelit usmeren na posmatranje arktičkih regija. Lansiranje 'Aрктика-M' №1 obavljeno je u nedelju 28. februara 2021. u 06:55 UTC raketom 'Союз-2.1б' / 'Фрегат' koja je poletela s rampe ПУ-6 zone №31 kosmodroma Bajkonur. Lansiranje meteorološkog satelita obično nije posebno zanimljiva vijest, ali u ovom slučaju govorimo o projektu koji se razvija preko deset godina. Zapravo, program 'Арктика' pretrpio je nebrojena odgađanja od svog početka, do te mere da se činilo da je odgođen na neodređeno vreme. 'Арктика' je rođena 2006. godine s ciljem promocije eksploatacije arktičkih resursa, jednog od prioriteta Kremlja.
Nasuprot nekim oblastima astronautike o kojima već cvrkuću i vrapci na grani, ima oblasti potpuno nepoznatih široj javnosti. Danas ću reći nešto o jednoj od njih – o sovjetskim kosmičkim teleskopima. Njihov razvoj je dosegao vrhunac u SSSR-u tokom 80-ih godina. Tada su rođeni brojni projekti koji su trebali da stvoriti novu generaciju satelita sposobnih za podmatranje svemira na različitim talasnim dužinama. Na nesreću svojih konstruktora, SSSR je nedugo nakon toga prestao da postoji, a s njim je nestala mogućnost da mnoge od ovih zanimljivih predloga postanu stvarnost.
Serija „Tonight’s Sky“ proizvodi Space Telescope Science Institute (koji upravlja Svemirskim teleskopom Habl) u saradnji sa Nasinim Universe of Learning.
Svemirski teleskop Habl objavio je snimak komete P/2019 LD2 (LD2). Kometa se nalazi među trojanskim asteroidima i ima dužinu repa od 660.000 km. Veruje se da je ostatak formiranja spoljnih planeta pre više milijardi godina.
Najnoviji podaci o zvezdama iz svemirske opservatorije Gaia po prvi put su omogućili astronomima da stvore veliki 3D atlas binarnih zvezda (onih koje su na većem međusobnom rastojanju). Atlas pokriva naše okruženje na daljinu do 3.000 svetlosnih godina od Zemlje i njemu se nalazi 1,3 miliona dvojnih zvezdi.
Prilikom redovnih mjerenja Sunčeve aktivnosti, koja se sastoje od izrade crteža Sunčeve fotosfere, u kojemu se bilježi položaj svake pjege i fakule, astrofotografiranja cijele površine Sunca i video snimanja grupa pjega, 26. februara 2021. godine bio je dan kao i svaki drugi. Iz svoje zvjezdarnice Apollo, sve sam odradio kako je trebalo i prilikom završnih snimanja grupe pjega oznake AR 2804, u vidnom polju astrokamere, na djelić sekunde pojavio se putnički avion.