Sledećeg 15. jula Indija će lansirati svoju drugu lunarnu sondu, prikladno nazvanu 'Chandrayaan 2'. To je posebno ambiciozna misija jer će uključivati i orbiter i sletnu sondu. Ako bude uspešna, Indija će postati četvrta nacija koja će meko sleteti na Mesec. Misija, koja će poleteti zahvaljujući raketi GSLV-MkIII, uključivaće orbiter od 2,78 tona koji će proučavati Mesec s orbite visine 100 km najmanje godinu dana. Drugi element misije je sonda za slijetanje, koja se naziva 'Vikram'. Sa masom od 1,47 tona, 'Vikram' će takođe nositi rover 'Pragyan' – 'mudrost' na sanskritu – od 27 kg. Planirano je da ovaj rover putuje po površini oko 500 metara.
Jedna od glavnih žrtava sukoba između Rusije i Ukrajine bio je ukrajinski kosmički program. Kremlj je odlučio da prekine gotovo sve veze sa susednom zemljom što se tiče kosmosa – što je mnogo dublje nego što se može zamisliti – a kao rezultat toga, svi letovi raketa 'Zenit', glavne rakete proizvođene u Ukrajini, otkazani su, ali i rakete 'Dnepr'– ICBM R36M rekonstruirane za let u kosmos – te sada Ukrajinci očajnički traže ruske ili strane zamene za svoju kosmičku tehnologiju i opremu koja je pretekla. Proces je traumatičan, ne samo za Ukrajinu nego i za Rusiju, koja je izgubila pristup desecima kompanija aeronautičke industrije s kojima je poslovala nakon (ras)pada SSSR-a. Ali, očito, gubitnik u ovom bratoubilačkom ratu je Ukrajina. Nekada moćna kosmička industrija u zemlji trenutno je uključena jedino u izgradnju dve važne rakete: 'Antares'za 'Northrop Grumman'– Ukrajina proizvodi prvi stepen – i evropsku 'Vegu'– laboratoriju u gornjem stepenu. No takva se situacija uskoro može promeniti.
Iskoristite vedro nebo da vidite susret Merkura sa Marsom. Obe planete su nad nama po danu pa ih ne vidimo, ali čim Sunce zađe one će se ukazati nisko nad zapadnim horizontom. Požurite, već posle 22 sata obe nestaju za horizontom.
Trenutno je u jeku trka za POVRATAK na Mesec, u kojoj učestvuju Ameri, Kina, Indija, Japan, Izrael, EU (i još poneki). Međutim, pre pola veka valjala se trka za OSVAJANJE Meseca, u kojoj su učestvovale samo dve zemlje, tada jedine kosmo-sile: SAD i SSSR. Pobednika svi znamo, ali samo godinu dana ranije trka je izgledala krajnje neizvesna. Šta se događalo, šta je odlučilo? Veži se, polećemo!
Galaxys and Nebulas through my Telescope (Deep Sky Objects)
Kako snimiti objekte dubokog neba, poput maglina i galaksija? To je najkomplikovaniji deo u procesu snimanja objekta. Potrebno je prvo izvršiti pripremu teleskopa...
U članku Satelitsko svetlosno zagađenje govorili smo o zebnjama astronoma da će mnoštvo satelita iz projekta Starlink narušiti ionako već ugrožen pogled na noćno nebo. Pogledajte video o razlozima za Starlink satelite.
Očito je da paradigmu planetarnog istraživanja trenutno čini Mesec. Evropa, Japan i Kanada su 'odlučili' da kao manjinski partneri sudeluju u projektu lunarne orbitne stanice 'Gateway'koji vode Sjedinjene Države. Jedan od nedostataka ovog projekta je a-priorimala relevantna uloga nauke. Kako bi nekako nadoknadile ovaj nedostatak, svemirske agencije Evrope (ESA), Kanade (CSA) i Japana (JAXA) su se dosetile da izvedu misiju prikupljanja uzoraka sa južnog pola Meseca, što će, zauzvrat, otvoriti put misiji s posadom ... što će se desiti tek kada NASA počne da napreduje s programom 'Artemis'koji će imati za zadatak da ponese ljudsko biće (verovatno prvu ženu) na površinu Meseca do 2024. godine (nešto što je danas malo verovatno).
Povodom vesti o prestanku rada svemirskog teleskopa Spitzer objavljujemo članak sa samog početka rada tog teleskopa iz 2003. godine
NASA je objavila ime novog svemirskog teleskopa i prikazala prve snimke načinjene njim. Iz prva zvan "Space Infrared Teleskop Facility" (SIRFT), teleskop je sada nazvan po nedavno preminulom naučniku Spitzeru (Lyman Spitzer Jr.), koji je još 1940-ih godina prvi predložio postavljanje teleskopa u svemir zbog izbegavanja nepovoljnih efekata Zemljine atmosfere. Ime teleskopa je izabrano izmedju 7.000 javnih predloga.