Svakodnevno slušamo vesti o klimatskim promenama, ali da bismo zaista razumeli budućnost naše planete, moramo pogledati mnogo dalje – u njenu duboku prošlost i kosmičke ritmove koji je oblikuju milijardama godina.
Nedavna istraživanja supermasivne crne rupe u centru naše galaksije Mlečni put, poznate kao Strelac A* (Sgr A*), pokazuju da ta crna rupa nije toliko alava te da ne proždire sve u svojoj okolini. Koristeći instrumente poput Spektrografa i uređaja za snimanje poboljšane rezolucije (ERIS) na Veoma velikom teleskopu (VLT) u Čileu, istraživanje sa Univerziteta u Kelnu otkrilo je da blizina Sgr A* nije nužno smrtna presuda kakvom smo je nekada smatrali, donoseći nekoliko iznenađujućih zaključaka.
Osvajanje svemira predstavlja jedno od najvećih dostignuća ljudske civilizacije – svedočanstvo naše neumornosti, naučne izvrsnosti i želje da istražimo nepoznato. No, put ka zvezdama nije bio bez žrtava. Iza svakog uspešnog lansiranja, svake orbitalne misije i svakog koraka na Mesecu stoje hrabri ljudi koji su rizikovali – a neki i izgubili – svoje živote kako bi proširili granice ljudskog znanja.
Možda grešimo kada život tražimo u sistemima koji liče na naš, sunčev: stenovite planete blizu matične zvezde, a gasoviti džinovi daleko. Sudeći po novim istraživanjima možda to nije jedino moguće i optimalno rešenje. Izlazi da bi obližnji binarni zvezdani sistem, Eta Kasiopeje (Eta Cassiopeiae), koji nema džinovske planete, mogao bi biti baš dobro mesto za za nastanjivi svet.
Stvarnost je daleko čudnija nego što nam se čini. Čak čudnija nego što možemo da zamislimo. Treba da budete naučnik, filozof ili umetnik da bi ste mogli samo da naslutite koliko je stvarnost čudna i neobična. U nedavnom razgovoru, fizičari Brajan Koks i Nil deGras Tajson zaronili su u neke od najneverovatnijih koncepata moderne nauke, otkrivajući da se univerzum ponaša na načine koji prkose logici.
Na samom jugu Slovačke, u mirnom gradiću Hurbanovo, nalazi se Slovenská ústredná hvezdáreň – centralna slovačka opservatorija i jedno od istorijski najznačajnijih mesta srednjoevropske astronomije. Osnovao ju je 1871. godine Mikuláš Konkoly-Thege, vizionar koji je skromno imanje pretvorio u modernu astronomsku opservatoriju svog vremena.
Nastanjivost planete zavisi od mnogo faktora. Jedan od njih je postojanje jakog i dugovečnog magnetnog polja. Magnetno polje se stvaraju hiljadama kilometara ispod površine planete u njenom tečnom jezgru i protežu se daleko u svemir - štiteći atmosferu od štetnog sunčevog zračenja.