Astronautika: misije

Nasina kosmička sonda OSIRIS-REx je 1. januara 2019. dospela na orbitu oko asteroida Benu sa koga treba da zahvati uzorke tla. Sa samo 500 metara u prečniku, Benu je najmanje nebesko telo oko koga kruži jedan kosmički aparat. 

image.pngSonda OSIRIS-REx je lansirana septembra 2016. Cilj misije je istraživanja asteroida Benu (199 RQ36). Aparat je dospeo 3. decembra prošle godine na “radnu” poziciju, 20km od asteroida pre prelaska na njegovu orbitu. Za to vreme, aparat je nekoliko puta proleteo pored asteroida na rastojanju od samo sedam kilometra i prikupio informacije o njegovoj masi, položaju i kretanju.

Posle prelaska na orbitu oko asteroida, kosmički aparat će praviti jedan krug za 50 časova i približiti se njegovoj površini do rastojanja od 1,4km. U sledećoj etapi orbitalnog leta, aparat će proučavati lokacije na površini asteroida radi određivanje povoljnog mesta za prikupljanje uzoraka tla. 

Ove operacije su planirane sredinom 2020. Po zamisli inženjera, sonda će se na pet sekundi spustiti na površinu asteroida i pomoću robotske ruke TAGSAM dužine tri metra sa malom kapsulom na vrhu, zahvatiti čestice materijala sa površine nebeskog tela. One će prethodno biti podignute sa površine pomoću izduvnog gasa pod pritiskom. Očekuje se da će tom prilikom biti zahvaćeno oko 60g materijala koji će biti dostavljen n Zemlju 2023.       

Asteroid koji je odabran kao cilj aparata OSIRIS-REx nosi ime mitološke ptice Benu (Bennu) – simbola vaskrsavanja boga Ozirisa. Telo ima prečnik od pola kilometra i kako treba da prođe blizu Zemlje 2182. godine i smatra se potencijalno opasnim objektom po našu planetu.    

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • kizza said More
    Da,u pravu ste. Veoma malo znamo i više... 4 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    AI će pomoći, ali čovek će otkriti. 4 dana ranije
  • Miki said More
    Divan tekst A.M. hvala, pitanje ??? FDa... 4 dana ranije
  • giga said More
    :-)))) Odlicno, dobro jutro AM,... 4 dana ranije
  • Mina l said More
    hvala, edikativno i informativno 6 dana ranije

Foto...