Ovo je novi članak sa sajta NASA-inog Rendgenskog opservatorija Chandre.

Slike su, redom, kompozit od Chandrine i Hubbleove fotografije, samo Chandrina slika, samo Hubbleova slika, širokokutni kompozit i središnji dio prve kompozitne slike, dan u punoj veličini.

Iako se kaže u komentaru slika da je to Hubbleova optička slika, tj. jedna koja je snimljena u vidljivom svjetlu, Hubble nikada nije snimio ovo jato u tome dijelu spketra. Snimao ga je puno puta, različitim instrumentima, ali uvijek u infracrvenom području. Pored toga, ta slika uopće ne izgleda kao Hubbleova. Kako izgleda Hubblova fotografija Westerlunda 1, vidjet ćete u sljedećoj objavi:

https://www.facebook.com/.../4910.../posts/7708748922548213/

U lopti prostora širokoj 8,4 svjetlosne godine, kojoj je u središtu Sunce, Sunce je jedina zvijezda! To znači da je zvjezdana napučenost središta Westerlunda 1 oko 10 tisuća puta veća od one u Sunčevom susjedstvu.

Westerlund 1 se nalazi u južnom zviježđu Oltara (Ara).


Priredio i prilagodio: 
Zoran Knez
AstroMosor


Westerlund 1: "Super" zvjezdano jato blista na novoj Chandrinoj slici

Westerlund 1 je najveće i nama najbliže "super" zvjezdano jato. Novi podaci, dobiveni NASA-inim Rendgenskim opservatorijem Chandrom i drugim NASA-inim teleskopima, pomažu astronomima bolje razumjeti tu galaktičku tvornicu u kojoj se zvijezde proizvode kao na traci!

Ovo su prvi objavljeni podaci dobiveni u projektu nazvanom Prošireno istraživanje otvorenih jata Westerlund 1 i 2 (engl. krat. EWOCS), kojega vode astronomi iz talijanskog Nacionalnog instituta za astrofiziku iz Palerma (Tal. krat. INAF. Ovdje je riječ o INAF-ovom ogranku koji djeluje pri Zvjezdarnici Palerma. Prim. prev.). U okviru EWOCS-a, Chandra je promatrao Westerlund 1 ukupno oko 12 dana.

U ovom trenutku se svake godine u našoj galaktici proizvede tek šačica zvijezda, ali ranije je stanje bilo drukčije. Mliječni Put je u prošlosti proizvodio puno više zvijezda. Najveću proizvodnju od nekoliko desetaka ili čak stotina zvijezda godišnje, vjerojatno je bio postigao prije oko 10 milijardi godina. Nakon toga je ta stopa postupno opadala. Astronomi drže da se većina te zvjezdorodne aktivnosti odvijala u masivnim zvjezdanim jatima, poznatima kao "super zvjezdana jata". Takvo je i Westerlund 1. To su mlada zvjezdana jata koja sadrže više od 10 tisuća Sunčevih masa. Westerlund 1 je staro između 3 milijuna i 5 milijuna godina.

Ova nova slika prikazuje Chandrine podatke dobivene dugim eksponiranjem, udružene s ranije objavljenim podacima dobivenima NASA-inim Svemirskim teleskopom Hubble. Rendgenske zrake koje je registrirao Chandra stižu iz mladih zvijezda (uglavnom predstavljenih bijelom i ružičastom bojom), kao i iz raspršenog zagrijanog plina kojim je jato ispunjeno (obojenog prema temperaturi koju ima, od niže prema višoj, ružičasto, zeleno i plavo). Mnoge od zvijezda koje je razabrao i Hubble, na Chandrinoj su slici žute i plave točke.

U našoj galaktici danas postoji još samo nekoliko "super" zvjezdanih jata, ali ona nam mogu pružiti važne uvide u tu raniju eru kada je nastajala većina zvijezda u Mliječnom Putu. Westerlund 1 je najveće od tih preostalih "super" zvjezdanih jata u našoj galaktici i njegova je masa između 50 tisuća i 100 tisuća Sunčevih masa. Ono je usto nama najbliže takvo jato, koje je od Zemlje udaljeno oko 13 tisuća svjetlosnih godina.

Zbog svega toga, Westerlund 1 je izvrstan objekt u kojemu možemo proučavati kako uvjeti koji vladaju u "super" zvjezdanim jatima utječu na proces oblikovanja zvijezda i planeta, kao i na kasniji razvoj zvijezda širokog raspona masa.

Ova nova dugo eksponirana Chandrina slika Westerlunda 1 je više negoli utrostručila poznati broj rendgenskih izvora u tome jatu. Prije EWOCS-a, Chandra je u Westerlundu 1 bio uočio 1721 izvor. U EWOCS-ovim podacima je, pak, detektirano skoro 6000 rendgenskih izvora, uključujući tu i bljeđe zvijezde, s masama manjima od one u Sunca. Astronomima je time dana na uvid nova populacija zvijezda koje mogu proučavati.

Jedno od otkrića jest to da je 1075 zvijezda koje je uočio Chandra stisnuto u samo središte Westerlunda 1, u prostor širok samo četiri svjetlosne godine. Da biste stekli uvid u to kakva je to prenapučenost, dovoljno je reći da su četiri svjetlosne godine približno udaljenost između Sunca i njemu najbliže zvijezde!

Difuzna emisija u EWOCS-ovim podacima predstavlja prvu detekciju haloa od vrućeg plina koji okružuje Westerlund 1. Astronomi smatraju da će to biti od ključnog značaja za naše razumijevanje načina na koji je to jato nastalo i razvijalo se, kao i za točniju procjenu njegove mase.

Znanstveni rad u kojemu se raspravlja o ovom istraživanju i njegovim prvim rezultatima, objavljen je u Astronomiji i astrofizici. Prvi mu je autor Mario Guarcello, iz INAF-a.

X-ray: NASA/CXC/INAF/M. Guarcello et al.; Optical: NASA/ESA/STScI; Image Processing: NASA/CXC/SAO/L. Frattare

Chandra

1zk

2zk

3zk

4zk

5zk

  


Preuzeto sa FB


 


Komentari

  • Kevin Garnet said More
    Niste mu isplatili dnevnice!  :x :lol: 10 sati ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Sve su to važne i zanimljive teme.... 3 dana ranije
  • Duca said More
    Hm,  vakcinacija i nuklearke, čini se... 3 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Bez obrazloženja prestao je da se... 4 dana ranije
  • Lazar said More
    Zašto nema novih članaka od Draška... 4 dana ranije

Foto...