Ovo je novi članak s NASA-inog sajta Svemirskog teleskopa James Webb. Prva slika je cijela, ali smanjena, dok su dvije preostale zarotirani detalji iste (mlazovi + udarni valovi), dani u punoj veličini.

Hmm, to što se nalazi u središtu HH 211 nipošto ne bi smjelo biti nazivano zvijezdom. To je tek zvjezdani zametak (protozvijezda), koji će to ostati sve dok u svom središtu ne počne fuzirati obični vodik. Štoviše, zametak o kojemu je ovdje riječ je razreda 0, što znači da je u zbilja najranijoj razvojnoj fazi. Takve protozvijezde najjače emitiraju u submilimetarskom području, pa bi ovu možda mogla vidjeti ALMA, čak i kroz svu tu prašinu u srcu HH 211!

Webb snima nadzvučni odljev iz mlade zvijezde

Objekti Herbig-Haro (HH) su sjajna područja oko novorođenih zvijezda, nastala zarivanjem brzih stelarnih vjetrova ili mlazova plina koje te zvijezde bljuju iz sebe u obližnji plin i prašinu. Takvi srazovi stvaraju udarne valove koji zagriju materijal i natjeraju ga da svijetli. Na ovoj slici HH 211, koju je snimio NASA-in Svemirski teleskop James Webb, vidljiv je odljev iz jedne protozvijezde razreda 0: objekta sličnog našem Suncu u vrijeme kada je iza njega bilo tek nekoliko desetaka tisuća godina postojanja i kada je ono imalo masu od samo 8 posto svoje sadašnje mase. (Protozvijezda koja je proizvela HH 211 će na koncu izrasti u zvijezdu sličnu Suncu.)

Infracrvene slike su moćan alat za proučavanje novorođenih zvijezda i njihovih odljeva, budući su takve zvijezde redovito još uvijek usađene u plin molekularnog oblaka iz kojega su se razvile. Infracrvena emisija iz zvijezdinih odljeva prolazi kroz gusti plin i prašinu, zbog čega su objekti Herbig-Haro savršeni za to da ih se promatra osjetljivim Webbovim instrumentima. Molekule pobuđene energičnim događanjima u tim objektima - što uključuje one vodika, ugljikovog monoksida i silicijevog monoksida - odašilju infracrveno svjetlo koje Webb može prikupiti i tako odrediti građu odljevâ.

Na ovoj se fotografiji lijepo vide nizovi udarnih valova jugoistočno (dolje lijevo) i sjeverozapadno (gore desno), kao i uski dvostrani mlaz koji je zaslužan za njihov nastanak. Webb taj prizor prikazuje dosad neviđenom detaljnošću: prostorna razlučivost slike je približno od 5 do 10 puta veća od najboljih ranijih slika HH 211. Unutarnji dio mlaza kao da se simetrično migolji s dviju strana protozvijezde u središtu. To je u skladu s promatranjima manjih dijelova objekta i daje naslutiti da je ova protozvijezda zapravo dvojna zvijezda, čije komponente ne možemo razlučiti.

Ranija promatranja HH 211 načinjena teleskopima na tlu, otkrila su ogromne udarne valove koji se odmiču od nas (sjeverozapadno), odnosno koji se nama primiču (jugoistočno), kao i šupljinama slične strukture u vodiku i ugljikovom monoksidu koji se nalaze na udaru. Tako je opažen i čvornati vijugavi mlaz u silicijevom monoksidu. Istraživači su sada uporabili ova nova Webbova promatranja kako bi doznali da je odljev iz ovog objekta razmjerno spor u usporedbi s onima koje proizvode razvijenije protozvijezde, sa sličnim vrstama odljeva.

Znanstvenici su izmjerili brzine protozvijezdi najbližih dijelova odljeva: one iznose približno od 80 do 100 kilometara u sekundi. Međutim, razlika u brzini između tih dijelova odljeva i materijala koji je ispred njih i s kojim se oni sudaraju - tj. udarnog vala - puno je manja od te vrijednosti. Istraživači su zaključili da su odljevi iz najmlađih zvijezda, poput te koja se nalazi u središtu HH 211, uglavnom sazdani od molekula. Naime, ti razmjerno spori udarni valovi nisu u stanju razbiti tamo prisutne molekule u atome i ione.

ESA/Webb, NASA, CSA, Tom Ray (Dublin)

Velika slika: https://stsci-opo.org/STScI-01H9NWWBAC3NR37HQSVP8JTCW1.png

https://webbtelescope.org/.../news.../2023/news-2023-141

Preuzeto sa FB