Ovo je više-manje cjelovit prijevod članka netom objavljenog na sajtu Universe Today. Članak govori o anomalnom ponašanju Sjevernjače kao promjenjive zvijezde.

Slika koju dodajem je svjetlosna krivulja Sjevernjače dobivena krajem 2019. g. NASA-inim satelitom TESS. Upadaju u oči dva svojstva promjenjivosti te zvijezde: periodičnost je prilično pravilna i taj period iznosi skoro točno četiri dana, dok je s druge strane amplituda prilično mala. Razlika između najvećeg i najmanjeg sjaja Sjevernjače iznosi samo od 3 do 4 posto.

Vidi i ovaj članak.  

Nešto čudno se zbiva sa Sjevernjačom

Od početka novog doba u astronomiji, znanstvenici znaju da je Sjevernjača (lat. Polaris) dvojni zvjezdani sustav koji se sastoji od jednog žutog superdiva razreda F (Polaris Aa) i jednog manje žutog patuljka iz glavnog niza (Polaris B). Naknadna promatranja su pokazala da je Polaris Aa klasična cefeida - promjenjiva zvijezda koja vrlo pravilno pulsira. (Sjevernjača je trostruka zvijezda. Komponenta A je i sama tijesna dvojna zvijezda. Veća od tih komponenti komponente A, označena s Polaris Aa, ima masu od oko 5,4 masa Sunca i promjer od 37,5 promjera Sunca. (Ta je procjena iz 2015. g.) Manja komponenta, označena s Polaris Ab, ima masu od 1,26 Sunčevih masa i promjer samo 4 posto veći od Sunčevog. (Ta je procjena iz 2008. g.) Međusobni ophodni period im iznosi 29,59 godina. Prim. prev.)

Veći dio 20. stoljeća, period tih pulsacija se povećavao, dok se njihova amplituda smanjivala. (Drugim riječima, vrijeme koje je protjecalo između dva uzastopna maksimuma sjaja je postajalo sve dužim, dok je razlika između najvećeg i najmanjeg sjaja bivala sve manjom. Prim. prev.) Ali nedavno se to promijenilo: periodi pulsacija su se počeli skraćivati, a amplituda povećavati. Pored toga, amplitude varijacija radijalne brzine koje pokazuje Sjevernjača, prestale su se povećavati, a moguće je i da su se počele smanjivati. Prema jednom novom znanstvenom radu kojemu je (jedini!) autor Guillermo Torres iz Centra za Astrofiziku Harvard & Smithsonian, to bi se ponašanje moglo pripisati dugoročnim promjenama povezanima s dvojnom prirodom toga sustava. Naime, moguće je da se dvije zvijezde vremenom približavaju jedna drugoj, pa sada ona druga komponenta sustava remeti atmosferu najveće zvijezde.

Cefeide su zvijezde koje pulsiraju radijalno (tj. nadimaju se i stišću), zbog čega im se mijenjaju promjer i temperatura. Te su pulsacija neposredno povezane s promjenama u sjaju takvih zvijezda, zbog čega su one koristan alat za mjerenje udaljenosti unutar Mliječnog Puta, ali i onih do dalekih galaktika. Promjenjivost Sjevernjače je potvrđena 1911. g. od strane danskog astronoma Ejnara Hertzsprunga, po kojemu je dijelom nazvan i čuveni Hertzsprung-Russellov dijagram. Promatranja koja su vođena kroz cijelo 20. st, pokazala su da je Sjevernjača imala konzistentni period pulsiranja od oko četiri dana, koji se iz godine u godinu produžavao.

Dr. Torres primijećuje da se to u zadnje vrijeme počelo mijenjati, zbog čega su se mnogi astronomi stali pitati što pogoni pulsiranje Sjevernjače. "Više od 150 godina, sve do približno 2010. g, taj period je svake godine postajao dužim za oko 4 ili 5 sekunda", kaže on. "Nedavna promatranja su pokazala da se taj trend obrnuo i da se periodi pulsacija sada skraćuju. To je neočekivana promjena koja nam pokazuje da ima još puno toga što ne razumijemo o Sjevernjači i drugim sličnim zvijezdama."

Kako bi bolje upoznao period pulsiranja Sjevernjače, Torres je razmotrio izmjere njene radijale brzine dobivene u vremenu još od 1888. g. Ta se tehnika zasniva na određivanju plavog i crvenog pomaka u spektru zvijezde. Ako se takvi pomaci mogu uočiti, to je znak da nam se ta zvijezda čas približava, čas se udaljava od nas, a na taj je način moguće i precizno odrediti njenu brzinu. Torresov uzorak je uključio više od 3600 izmjera radijalne brzine, uključujući i skoro 1200 spektroskopskih promatranja provedenih tijekom više od 60 godina iz Zvjezdarnice Lick.

To je Torresu omogućilo da rekonstruira kako su se tijekom vremena mijenjala svojstva pulsiranja Sjevernjače: učestalost pulsacija i njihove amplitude. On kaže: "Početkom 1990-ih godina, amplituda je postala toliko mala da je izgledalo da će pulsiranje posve prestati. Međutim, Sjevernjača se predomislila i do kraja toga desetljeća amplituda je opet počela rasti. Tako je to bilo do približno 2015. g. Posve nove opservacije pokazuju da se amplituda više ne povećava i da bi se opet mogla početi smanjivati. Pored toga, radijalne brzine su pokazale da bi to ponašanje moglo biti povezano s činjenicom da Sjevernjača orbitira oko druge zvijezde, koja joj se približi svakih 30 godina i koja bi tada mogla remetiti vanjske slojeve cefeide, gdje se pulsacije i događaju."

Ukratko, promjene perioda pulsiranja Sjevernjače bi mogle biti posljedica djelovanja zvijezde pratilje koja je poremeti svaki put kada prođe blizu nje. Jednom kada je i to uračunao, Torres je bio u mogućnosti utočniti spektroskopsku orbitu toga dvojnog sustava. To je nešto što su astronomi pokušavali napraviti već jako dugo vremena. Na taj način bi se mogle dobiti i točnije procjene pojedinačnih masa članica dvojnog sustava, što su podaci koji u ovom tenutku nisu (dovoljno točno) poznati. Torres to ovako sažima: "Sada znamo da je Sjevernjačino ponašanja nepravilno i nepredvidljivo. Potvrđeno je da to ima veze s prisutnošću zvijezde pratilje, što bi moglo razjasniti i ponašanje drugih pulsirajućih zvijezda sličnih svojstva. Time bismo mogli razumjeti prirodu tih oscilacija. Zbog svega toga trebamo Sjevernjaču pomno držati na oku jer nas ona još uvijek može iznenaditi."

https://en.wikipedia.org/wiki/File:AlphaUMiLightCurve.png

https://www.universetoday.com/.../polaris-is-the-closest.../

Preuzeto sa FB