Ovaj stari članak s NASA-inog sajta Svemirskog teleskopa Hubble, koji se na tom mjestu pojavio još početkom 2006. g, objavljujem kao uvod za objavu koju namjeravam objaviti u kratkom roku, a koja se također tiče Sjevernjače, njene višestrukosti i njene čudnovate cefeidne promjenjivosti.

Prva slika je opisana u donjem tekstu, a druga je ilustracija.

Ima u Sjevernjači i nečega što se ne vidi očima

O Sjevernjači (Polarisu) obično razmišljamo kao o postojanoj usamljenoj točki svjetla, koja je u prošlosti vodila pomorce. Ali ima u Sjevernjači i nečega što se ne vidi očima. Sjevernjača je zapravo trostruki zvjezdani sustav. I dok se dvije njegove komponente može lako razlučiti i malim dalekozorom, druga se pratilja drži toliko blizu najsjanije zvijezde sustava, da nikad dosad nije bila viđena.

Dovodeći NASA-in Svemirski teleskop Hubble do granica njegovih mogućnosti, astronomi su po prvi puta fotografirali tu blisku pratilju Polarisa.

"Zvijezda koju smo promatrali, toliko je blizu Polarisu da nam je bila potrebna sva Hubbleiova moć razlučivanja da bismo je ugledali", kaže astronomkinja Nancy Evans, iz Centra za astrofiziku Harvard-Smithsonian. Pokazalo se da je ta pratilja manje od dvije desetine lučne sekunde od Sjevernjače - što je nevjerojatno mali kut jednak prividnom promjeru kovanice od pet kuna viđene s udaljenosti od oko 33 km. Na udaljenosti sustava od 430 svjetlosnih godina, to odgovara udaljenosti od oko 3 milijarde kilometara.

"Razlika u sjaju između tih dviju zvijezda učinila je njihovo razlikovanje još težim", izjavio je Howard Bond, iz STScI-a. Polaris je (bljedožuti) superdiv, više od dvije tisuće puta sjajniji od Sunca, dok je njegova pratilja zvijezda glavnog niza. "Hubbleom smo izvukli pratilju Sjevernjače iz sjene i postavili je pod svjetla reflektora."

Promatrajući gibanje te pratilje, Evansica i njeni kolege očekuju doznati ne samo orbite zvijezda, već i njihove mase. Mjerenje mase zvijezde je jedan od najtežih zadataka s kojima se susreću stelarni astronomi.

Astronomi žele točno odrediti masu Sjevernjače stoga što je ona nama najbliža promjenjiva zvijezda Cefeida. Promjene u sjaju Cefeida se koriste za mjerenje udaljenosti galaktika i stope širenja svemira, te je jako važno razumjeti njihovu fiziku i razvoj. Poznavanje njihovih masa je jedan od ključnih sastojaka toga razumijevanja.

"Proučavanje dvojnih zvijezda je najbolji način za mjerenje zvjezdanih masa koji nam stoji na raspolaganju", kaže članica tima Gail Schaefer, iz STScI-a.

"Imamo jedino dvojne sustave koje nam je priroda osigurala", dodaje Bond. "S najboljim instrumentima kakav je Hubble, možemo zaviriti dalje u svemir i više njih pobliže proučiti."

Istraživači namjeravaju nastaviti još nekoliko godina promatrati Sjevernjačin sustav. Tijekom toga vremena, gibanje male pratilje - na njenoj tridesetogodišnjoj orbiti oko primarne zvijezde - trebalo bi postati uočljivo.

"Naš konačni cilj je dobivanje točne mase Polarisa", kaže Evansica. "Kako bismo to postigli, sada je trebalo izmjeriti orbitalno gibanje njegove pratilje."

Hubble fotografira pratilju sjevernjače

Ovaj niz slika pokazuje da je Sjevernjača zapravo trostruki zvjezdani sustav. Njena bliska pratilja sada je po prvi put neposredno opažena.

Lijeva slika prikazuje položaj Sjevernjače, vrlo blizu Zemljinog sjevernog nebeskog pola, u zviježđu Malog medvjeda (Ursa Minor).

Gornja slika Polaris A i njegovog udaljenog pratioca Polaris B, kako ih je vidio Hubble. Te su dvije zvijezde razmaknute približno (najmanje) 384 milijarde kilometara. Polaris B, udaljeni patioc, vidljiv je i malim teleskopima, a prvi ga je uočio William Herschel, 1780. g. Za postojanje Polarisa Ab se znalo i ranije, na temelju gravitacijskog utjecaja kojega ta zvijezda ostvaruje na Polaris A, no neposredno je viđen tek pomoću Hubblea (slika dolje desno). Taj je pratioc udaljen samo oko 3 milijarde kilometara od Polarisa A. Dvije pratilje imaju istu temperaturu kao i Polaris A, ali one su patuljci.

NASA, ESA, N. Evans (Harvard-Smithsonian CfA), and H. Bond (STScI) / G. Bacon (STScI)

https://hubblesite.org/.../news.../2006/news-2006-02.html

Preuzeto sa FB