alma1
Slika 1. Veoma zanimljiv i neobičan deo čuvene Orionove magline, oblasti u kojoj se rađaju nove zvezde. Grupa plavo – belih zvezda u levom delu slike predstavlja Orionov Trapez, otvoreno zvezdano jato mladih vrelih zvezda starih svega par miliona godina. Credit: ESO/H. Drass/ALMA (ESO/NAOJ/NRAO)/A. Hacar

Novi podaci dobijeni posmatranjima teleskopskim nizom ALMA kao i drugim teleskopima nam donose do sada neviđeni, zapanjujući snimak mreže vlakana unutar Orionove magline. Iako su pomenuti detalji prikazani na slici vrućom crvenom bojom, u stvarnosti predstavljaju toliko hladnu sredinu da su je astronomi morali posmatrati teleskopima kakav je ALMA.

Prikazana zanimljiva i neobična slika predstavlja deo čuvene Orionove magline, tačnije oblasti u kojoj se rađaju nove zvezde i koji je od Zemlje udaljena nekih 1350 svetlosnih godina. Posmatranja pomenutim ALMA milimetarskim/submilimetarskim nizom zajedno sa trideset – metarskim IRAM teleskopom predstavljeni crvenom bojom su kombinovani u mozaik u nama bliskijoj infracrvenoj svetlosti posmatranu HAVK-I instrumentom ESO-ovog Veoma Velikog Teleskopa (plava boja na slici). Sjajne plavo – bele zvezde u gornjem levom uglu predstavljaju poznati Trapez (otvoreno zvezdano jato) sačinjen od mladih vrelih zvezda starih svega nekoliko miliona godina.

Tanana končasta struktura na slici predstavlja pramenove hladnog gasa i koja se stoga jedino može uočiti teleskopom u milimetarskom/submilimetarskom opsegu elektromagnetnog zračenja. Navedenu strukturu nemožemo posmatrati niti u vidljivoj svetlosti niti u infracrvenoj oblasti što praktično znači da je ALMA jedini instrument koji astronomima stoji na raspolaganju u cilju proučavanja. Gas, koji je jedva uočljiv i hladan postepeno se pod uticajem saopstvene gravitacije sažima i sve jače sabija dok ne nastane protozvezda, predhodnica buduće zvezde.

Istraživači uključeni u sakupljanju podatke iz kojih je načinjen snimak su proučavali pramenove gasa sa namerom da otkriju njihovu strukturu i povezanost sa maglinom. Koristeći se ALMA teleskopom, pokušali su da uoče tragove diazenylium[1] gasa. Tokom sprovedenog istraživanja, uočena je mreža načinjena od ukupno 55 gasna pramena.

Maglina Orion predstavlja planeti Zemlji najbliže izdašno zvezdano porodilište i prava je prilika za astronome da prouče najsićušnije detalje kako bi stekli što bolji uvid u rani period evolutivnog razvoja zvezda, odnosno kada su mlade zvezde stare svega par miliona godina.

Slika kombinuje ukupno 296 pojedinačnih skupova podataka dobijenih teleskopima ALMA i IRAM što sve zajedno predstavlja najdetaljniji mozaik neke oblasti u kojoj se stvaraju zvezde do sada u visokoj rezoluciji i koji zahvata područje elektromagnetnog spektra sve do milimetarskih talasnih dužina.

Prevod i adaptacija: Kočmaroš Laslo 01.04.2018.

Izvor

[1] Neorganski katjon N2H+ koji je značajan za astronomiju kao prvi uočeni jon posmatran u nekom međuzvezdanom oblaku. Kasnije je ponovo uočavan u raznim međuzvezdanim sredinama i kao takav je postao veoma koristan jer daje astronomima informaciju o stepenu jonizacije posmatranog gasnog oblaka i o hemijskim reakcijama koje se odvijaju pri čemu predstavlja marker za neke druge molekule koje bi inače veoma teško mogli uočiti (kao što je molekul azota, N2 na primer). Za više informacija


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 14 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...