misterije

Kozmolozi su ovog proleća objavili rezultate novog istraživanja koje sprovodi instrument DESI (Dark Energy Spectroscopic Instrument) na Kitt Peak opservatoriji. DESI je za tri godine prikupio spektre – analizu intenziteta svetlosti – iz 15 miliona galaksija i kvazara, čime je potvrdio da možda živimo u kosmosu u kojemtamnа energijanije diskutabilno konstanta, kako podrazumeva standardni model ΛCDM, već se s vremenom menja. 

Instrument je dizajniran da meri tzv.barionske akustične oscilacije— obrasce u rasporedu materije iz ranog svemira, koristeći ih kao „standardnu lenjiru“ za određivanje udaljenosti galaksija. Početni podaci iz DESI-ja premašili su sve što je ranije prikupljeno, zahvaljujući moćnoj opremi i timskom radu.

Ovi nalazi se ukrštaju sa rezultatima iz misijePlanck, koji su pokazali razliku u proceni Hablove konstante – stopa širenja univerzuma merenih različitim metodama ne poklapa se sasvim, što ukazuje na moguću nekompletanost ΛCDM modela.

Pored toga,James Webb Teleskopotkriva odavno formirane galaksije koje su „odrasle pre vremena“ – što znači da su razvijene brže nego što model predviđa.Sve veći broj ovakvih anomalija jasno kaže da postoje nepoznati elementi u modelima kosmologije.

Međutim, naučnici još ne mogu iz jasnih razloga tvrditi pobijanje ΛCDM modela. Pokušaji da se u model unesu promene – kao što je vremenski myenljiva tamna energija – dovode do nelogičnosti poput negativne mase neutrino-a, što je nekompatibilno sa poznatom fizikom.

U istoriji astronomije već smo imali slične trenutke (udaljenost Andromede, vrednost H merenja), koji su ili doneli potpuno preispitivanje paradigme ili potvrdili postojeću kroz pažljivo istraživanje. Trenutne neusklađenosti mogu značiti novu teoriju, ali i poteze poput sistematskih grešaka ili krive interpretacije podataka.

Zaključak: Desi i savremeni teleskopi pokazuju da naše razumevanje univerzuma i dalje ostaje daleko od potpunog. Svako novo otkriće baca senku sumnje na postojeće modele, potvrđujući da nas univerzum stalno iznenađuje.

ΛCDM

Model ΛCDM (čita se „Lambda CDM“) je standardni kosmološki model kojim se trenutno najuspešnije objašnjava poreklo, struktura i evolucija svemira. U nastavku su ključne tačke o njemu:

📌 Šta znači ΛCDM?

  • Λ (Lambda) označava kosmološku konstantu, koja predstavlja tamnu energiju — misterioznu silu koja uzrokuje ubrzano širenje svemira.
  • CDM znači Cold Dark Matter – „hladna tamna materija“. To je hipotetička vrsta materije koja ne emituje svetlost i ne interaguje elektromagnetno, ali ima gravitacioni uticaj i sporo se kreće („hladna“ znači da se kretala sporo u ranoj fazi svemira).

🧱 Šta ΛCDM model predviđa?

  1. Veliki prasak kao početak svemira.
  2. Uniformno širenje svemira, koje je u poslednjih nekoliko milijardi godina ubrzano zbog tamne energije.
  3. Formiranje struktura (galaksije, jata) uz pomoć hladne tamne materije.
  4. Kosmičko mikrotalasno zračenje (CMB) kao „otisak“ iz ranog svemira.
  5. Hemisfernu homogenost i izotropnost – u velikim razmerama svemir izgleda isto u svim pravcima.
  6. Sastav svemira:
    • ~68% tamna energija (Λ),
    • ~27% tamna materija (CDM),
    • ~5% obična materija (atomi, planete, zvezde, mi).

🧪 Zašto ΛCDM model?

  • Eksperimentalno se poklapa s brojnim posmatranjima:
    • kosmičko mikrotalasno zračenje (Planck, WMAP),
    • raspodela galaksija,
    • supernove tipa Ia (koje pokazuju ubrzano širenje),
    • gravitacioni talasi i struktura velikih razmera.

 Problemi ΛCDM modela

Iako je izuzetno uspešan, ΛCDM ima neke nerešene zagonetke:

  1. Priroda tamne materije – još uvek ne znamo šta je ona zapravo.
  2. Priroda tamne energije – ne znamo da li je to zaista konstanta ili se s vremenom menja.
  3. Hablova tenzija – razlika u vrednosti Hablove konstante kad se meri pomoću CMB (Planck) ili pomoću lokalnih objekata (supernove, kvazari).
  4. Prebrzo formirane galaksije u ranom svemiru (što pokazuje James Webb teleskop), brže nego što ΛCDM dopušta.

🔭 Zaključak

ΛCDM model je temelj savremene kosmologije, ali kao i svi naučni modeli, on je približan opis realnosti, a ne apsolutna istina. Možda će ga budući podaci zameniti proširenim ili potpuno novim modelom.

Izvor 

 

Author: ChatGPT
ChatGPT je četbot sa veštačkom inteligencijom koji je razvio OpenAI. Pokrenut je 30. novembra 2022. godine kao prototip, nakon čega je ubrzo privukao pažnju svojim detaljnim i artikulisanim odgovorima u mnogim domenima znanja. https://chat.openai.com

Komentari

  • Živko Todosić said More
    Živko Teodosić. Da su svi gasovi... 12 sati ranije
  • Ego said More
    A šta bi se dogodilo, ako bi vreme,... 19 sati ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    polux11 wrote:
    Priloženi odlomak nije iz knjige o...
    20 sati ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    polux11 wrote:
    Ne vidim komentare lekara!
    Da, i? 
    20 sati ranije
  • polux11 said More
    Priloženi odlomak nije iz knjige o... 20 sati ranije

Foto...