Ovo je obećani članak s NASA-inog sajta Svemirskog teleskopa Hubble, obavljen 28. veljače 2006. g. Najveća slika ima 196 milijuna piksela i 59 MB. Druga priložena slika je detalj te ogromne, dan ovdje u punoj veličini.
HUBBLEOV NAJVEĆI PORTET NEKE GALAKTIKE, NAČINJEN U VISOKOJ RAZLUČIVOSTI
Divovske galaktike nisu sastavljene u jednom danu. A nije ni ova slika načinjena Svemirskim teleskopom Hubble, koja prikazuje odozgo viđenu spiralnu galaktiku Messier 101 (M101). To je najveća i najdetaljnija ikada objavljena Hubbleova fotografija neke spiralne galaktike. Taj galaktički portret je zapravo sastavljen od 51 zasebne Hubbleove ekspozicije, uz dodatak dijelova slika snimljenih s površine Zemlje. Završna kompozitna slika mjeri zapanjujućih 16000 puta 12000 piksela.
Arhivirani rezultati Hubbleovih promatranja, uključeni pri sastavljanju ove slike, zapravo su dobiveni u različitim projektima: određivanju stope širenja svemira, proučavanju nastanka zvjezdanih jata u divovskim rađaonicama zvijezda, pronalaženju zvijezda odgovornih za snažnu emisiju rendgenskih zraka, te otkrivanju plavih superdivovskih zvijezda.
Ovaj divovski spiralni disk zvijezda, prašine i plina ima promjer od 170000 svjetlosnih godina, što je skoro dvaput više od promjera naše galaktike, Mliječnog puta. Procjenjuje se da M101 sadrži barem bilijun zvijezda. Približno njih 100 milijardi moglo bi biti slično Suncu u pogledu temperature i životne dobi.
Spiralni kraci galaktike posuti su prostranim zvjezdorodnim maglicama. Te su maglice područja u kojima iz divovskih oblaka molekularnog vodika u velikom broju nastaju nove zvijezde. Blistava mlada jata vrelih plavih novorođenih zvijezda ocrtavaju te spiralne krake. Disk M101 je toliko tanak da Hubble s lakoćom opaža mnoštvo udaljenijih galaktika koje se nalaze iza te galaktike.
M101 (koja ima i nadimak Vjetrenjača (Pinwheel)) se nalazi u sjevernom cirkumpolarnom zviježđu Velikog medvjeda, na udaljenosti od 25 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje. Mi stoga vidimo tu galaktiku onako kako je ona izgledala prije 25 milijuna godina - u vrijeme kada je svjetlo koje sada vidimo bilo odaslano s njenih zvijezda - na početku Miocena. Bilo je to vrijeme procvata sisavaca, kada su se prvi put pojavili mastodonti. Galaktika na nebu pokriva područje veličine petine površine punog mjeseca.
Ova nedavno komponirana slika sastavljena je od Hubbleovih arhiviranih slika snimanih tijekom skoro 10 godina, ACS-om i WFPC2-om: ožujka 1994. g, rujna 1994. g, lipnja 1999. g, studenog 2002. g. i siječnja 2003. g. Hubbleove fotografije nanesene su na slike snimljene s površine Zemlje, vidljive po rubu mozaika. Iskorištene su fotografije dobivene Kanadsko-francusko-havajskim teleskopom na Havajima (Mauna Kea), te 0,9-metarskim teleskopom Nacionalne zvjezdarnice Kitt Peak, dijela NOAO-e u Arizoni. Završna slika u boji sastavljena je od pojedinačnih ekspozicija snimljenih kroz plavi, zeleni i crveni (infracrveni) filter.
Hubble Image: NASA, ESA, K. Kuntz (JHU), F. Bresolin (University of Hawaii), J. Trauger (Jet Propulsion Lab), J. Mould (NOAO), Y.-H. Chu (University of Illinois, Urbana), and STScI; CFHT Image: Canada-France-Hawaii Telescope/ J.-C. Cuillandre/Coelum; NOAO Image: G. Jacoby, B. Bohannan, M. Hanna/ NOAO/AURA/NSF
Velika slika (6000 X 4690): https://stsci-opo.org/STScI-01EVT7NETP5FK3YE5S5PQ1GDQM.jpg
Najveća slika (15852 X 12392): https://stsci-opo.org/STScI-01EVT7MDG17AFKJ82WMAWC4WK4.jpg
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
