U novembru 2014, mali lender pod imenom 'Philae' otkačio se od evropskog orbitera 'Rosetta' i spustio se na dolazeću kometu Čurjumov-Gerasimenko. 'Philae' je je trebala da ispali salvu harpuna i pričvrsti se za površinu, ali stvari nisu išle kako je planirano. Lender se odbio od tlo, tumbao se skoro odletevši u kosmos, i na kraju završio u debeloj senci jednog useka, o čemu sam napisao e-knjigu od 99 strana. Odatle nam je poslao divne sporedne nagoveštaje o tome gde se krije.
Danas ćemo se upoznati sa indijskom trostepenom raketom srednje nosivosti, 'GSLV Mk. III'. Prvobitno je bila namenjena lansiranju satelita na GEO orbitu, ali je nedavno objavljeno da će poneti i prve Induse u kosmos.
Ako vas interesuje razvoj čoveka u narednih 1000 godina ovo je filmić za vas. Bar tako autori filma smatraju. U svakom slučaju, ovo je dobra tema za razmišljanje.
“Komersant” objavio da su američki astronauti namerno napravili rupu na brodu “Sajuz MS-09”. Rogozin upozorava da je ovakvo pisanje usmereno na podrivanje odnosa na MKS-u.
Pre samo dva meseca, indijska agencija ISRO je uspešno testirala sistem za spašavanje astronauta sa svog budućeg kosmičkog broda. To je samo mali korak u programu čiji razvoj traje već više od decenije, ali niko nije očekivao da će Indija poslati astronauta u orbitu pre sredine sledeće dekade. Međutim, nekoliko nedelja kasnije, indijski premijer Narendra Modi je najavio da će prvi putnik krenuti 2022. (na 75. godišnjicu nezavisnosti Indije). I ne samo to. Obelodanio je i ima projekta: 'Gaganyaan'(गगनयान), nebeski 'brod' na jeziku hindi, nastavljajući tradiciju ISRO: 'Chandrayaan'– 'Mesečev brod', ili 'Mangalyaan'– 'Marsov brod'. Do tada, brod je bio poznat jedino pod imenom ISRO OV (Orbital Vehicle). Ubrzo posle izjave njihovog Vučića, ISRO je dao još optimističkiju izjavu: prva misija sa posadom biće lansirana u decembru 2021. godine.
Vulkani su najzanimljivije i najčudnije tvorevine prirode na Zemlji. Oni predstavljaju gotovo nemoguće jedinstvo krajnjih suprotnosti. Kad prorade, vulkani ruše, razaraju i uništavaju sve, ponekad i hiljadama kilometara unaokolo. Ponekad i više. U stanju su da sterilišu čitava područja, da unište i poslednji trag života. Ipak, bez vulkana život na ovoj planeti ne bi bio moguć.
Vulkani su otvori ili pukotine na Zemlji kroz koje povremeno prokuljaju lava, pepeo, dim i razni gasovi iz unutrašnjosti planete. Kako vreme prolazi lava se taloži na površini i tako se stvara visoka, kupasta planina iz koje ponekad pućka dim i privlači turiste. Ali to je samo jedan, najuočljiviji tip vulkana. Ima ih sasvim drukčijih, mnogo manje upadljivijih, bar dok su mirni i dok ne počnu da bljuju užas iz svoje utrobe. Mehanizmi koji dovode do erupcije vulkana su toliko nerazumljivi da postoji posebna nauka koja se time bavi. Zove se vulkanologija.
Fobos, najveći Marsov mesec, fascinantno je mesto uprkos tome što je, što se tiče pažnje, uvek u senci Crvene planete. Taj krompirasti satelit dimenzija 27×22×18 km liči na zarobljeni asteroid, ali danas znamo da je verovatno formiran, kao i Dejmos, nakon sudara jednog velikog tela sa Marsom kretko posle formiranja solarnog sistema. Taj sudar je verovatno stvorio i druge satelite[1]koji su vremenom isčezli. Zapravo i Fobos će nestati ali za 40 miliona godina zbog plimskih sila koja će terati mesec sve bliže i bliže Marsu. No izvan njegovog porekla i kraja, Fobos čuva mnoge tajne. Jedna od njih je razlika u boji površine...
Fantastična priča o avanturi, istraživanju i otkrićima bliži se raspletu. U finalnoj fazi ove dugačke i plodne međuplanetne misije – traje već 12 godina! – letilica funkcioniše besprekorno, boraveći u orbiti oko neuspele planete, Ceresa.