Serija „Tonight’s Sky“ proizvodi Space Telescope Science Institute (koji upravlja Svemirskim teleskopom Habl) u saradnji sa Nasinim Universe of Learning.
Petak, 27. septembar ove godine je bio prekrasan. Tog dana u dva sata po podne nas četvorica Vobanista: Miloš, Dušan, Jaroslav i ja, krenuli smo u Srpsku Crnju da radimo.
Svrha ulaska u parkirnu orbitu je bila da se dobije na vremenu da bi se proverilo jesu li brodski sistemi spremni, a Hjustonu omogućilo da izračuna preciznu trajektoriju leta prema Mesecu, i tako eliminiše pogreške napravljene pri lunarnom paljenju, odn TLI (TransLunarInjection).
(smena 3). No dokle god je 'Saturn V' bio na zemlji, Petroneovi[2] ljudi su imali poslednju reč.
Ovog meseca Vobanistima je stigla oprema naručena u okviru projekta, a koja je inače kupljena sredstvima EU. Postoji plan da uskoro javnosti predstavimo celokupnu opremu, a sada evo samo prvih utisaka o teleskopu William Optics i kamere Atik 11000
Radijacija je još jedan stresni faktor koji utiče na životnu sredinu. Radijacija iz ranga ultraljubičastog zračenja i jonizujućeg zračenja kraćih talasnih dužina su od velike važnosti, pošto dovode do oštećenja ćelija. Ona je potencijalni istrebljivač života. Međutim, ćelije mogu da je prežive sa određenom verovatnoćom, a mnogi organizmi su čak stekli nekoliko mehanizama za zaštitu od radijacije.
Odbrojavanje do poletanja 'Apola 11' službeno je počelo 14. jula u 21:00 UTC. Sat je počeo da otkucava u T-28 sati (kao i obično, odbrojavanje je uključivalo dva planirana zaustavljanja da bi se rešili mogući problemi). U kontrolnom centru za lansiranje Kenedijevog centra, smeštenom pored VAB-a, 463 tehničara nadziralo je sve divovske raketne sisteme pod nadzorom Roka Petronea, direktora lansirnih operacija KSC-a. U međuvremenu, u sobi MOCR-a[1] Centra za letove brodova sa posadom u Hjustonu, u Teksasu, kontrolori Centra za upravljanje misijama (MCC) marljivo su čekali da preuzmu 'Apolo 11' nakon što sat stigne do nule. Direktori leta u misiji 'Apola11' bili su Klif Čarlsvort i Geri Grifin (smena 1), Džin Kranc (smena 2) i Milt Vindler (smena 3). No dokle god je 'Saturn V' bio na zemlji, Petroneovi[2] ljudi su imali poslednju reč.
Hidrostatički pritisak je takođe jedan od faktora sredine koji veoma utiče na život na Zemlji. Kao što vazi i za ostale uslove okruženja, i za pritisak su određeni optimalni parametri za rast svakog organizma kao i za njegovu enzimsku aktivnost. Često osetljivost na promenu pritiska ide zajedno sa nekim drugim faktorom. Na primer, dokazano je da je E. Colli mnogo osetljivija na pritisak pri suboptimalnim temperaturama.