![]()
Rusija i Kina su trenutno jedine zemlje na planeti koje poseduju kosmičke letilice sa ljudskom posadom. Dok ovo čitaš, u orbiti oko Zemlje nalaze se dva „Sojuza“ i jedan „Šenjčžou“. Ako želiš da putuješ u kosmos, nemaš izbora sem ruskog „Sojuza“ (rus. „Союз“, „Savez“) ili kineskog „Šenjčžoua“ (mand. 神舟, „Božanska lađa“). Sličnosti između ova dva broda su očigledne budući da su se Kinezi u izgradnji svojih letilica inspirisali „Sojuzima“, ali očigledne su i velike razlike. Pre nego što ih zajedno proanaliziramo, možda je najbolje da prvo vidimo u čemu su slični.
| 
 | 
 Generalna kompozicija oba svemirska broda je vrlo slična, i sastoji se od tri modula: kapsule pomoću koje se putnici vraćaju na Zemlju, orbitnog modula za boravak u kosmosu i servisnog modula koji sadrži pogonske sisteme. Pored toga, oba broda mogu da ponesu najviše po tri kosmonauta. I da, nazivi modula su u oba slučaja različiti, što se i moglo očekivati. Kod „Sojuza“ označeni su kao БО („Бытовой Отсек“, odn. modul za boravak), СА („Спускаемый Аппарат“, odn. sletni ili orbitni modul) i ПАО („Приборно-Агрегатный Отсек“, odn. servisni modul za pogon i opremu). Kod Kineza, imana su„Orbitni modul“ (轨道舱, guǐdào cāng), „Povratni modul“ (返回舱, fǎnhuí cāng) i „Pogonski modul“ (推进舱, tuījìn cāng).  | 
  Preuzmite u PDF verziji: 35 strana, 6,45 MB 
 ![]()
![]()
Još PDF knjiga Draška Dragovića u izdanju AM:
![]()  | 
 Sovjetski inženjeri su bili pioniri u upotrebi kamera na svemirskim letilicama i ostvarili su ono o čemu je čovečanstvo maštalo hiljadama godina – da vidimo slike dalje strane Meseca i prve fotografije Meseca, Venere i Marsa slikane direktno sa površine...  | 
![]()  | 
 Orbitne stanice „Салют“ i „Алмаз Ne znam za druge, ali ja sam fasciniran Međunarodnom svemirskom stanicom. Sama pomisao da „gore“ žive ljudi koji svakodnevno ležu i bude se u orbiti, i da pored profesionalnih dužnosti provode život u svemiru, zadivljujuća je.  | 
![]()  | 
Rešena misterija sondi „Луна 23“ i „Луна 24“Između 1967. i 1976. godine, postojale su tri sovjetske stanice kadre da dostave uzorke lunarnog rigolita na Zemlju. Zajedno sa japanskom stanicom „Hayabusa“, to su jedine misije do danas koje su automatski prikupile uzorke sa drugog nebeskog tela.  | 
![]()  | 
 Gde se zaposlio mladi Koroljev? Gde je izmišljena prvu balističku raketu na svetu? Ko je prvi poleteo ka Marsu i Veneri? Ko je smislio „Sojuze“ i „Progrese“? Kako je iz blizine slikana Halejeva kometa? Gde je osmišljena prva baza na Mesecu? Ko je smislio „Fobos–grunt“? Ko je vodio biomedicinski projekat „Mars 500“? Ko planira bioločke fabrike u orbiti? Pročitaj odgovore.  | 
| 
 Rusi  i Amerikanci se već decenijama, što javno što tajno, prepucavaju u  vezi  naoružanja, i to neće nikad da se promeni. Svako od njih ima  svoje  adute i vrlo retko se događa da jedna strana javno prizna da nema   odgovor na vojne pretnje druge strane. „Satana“ je bio jedan od tih   pretnji, dokazavši da sa njim nema šale. 
 | 
|
| 
 Do početka Hladnog rata, SSSR je bio prvi u praktično svim kategorijama   lunarnog istraživanja. U periodu 1958-76 SSSR je preduzeo 60   robotizovanih lunarnih misija. Oko 30 je imalo probleme sa   trajektorijama, oko 10 se pokvarilo na ili u nlizini Meseca ... Ipak, 20   je postiglo potpuni ili delimični uspeh. Rusi se ponovo pripremaju za   put na Mesec. 
 | 
|
| 
 Od sredine šezdesetih pa do sredine sedamdesetih izvedeno je 65 sletanja   na Mesec (10 samo u 1971.), ali nakon „Lune 24“ 1976. godine – sve je   iznenada zamrlo. Sovjeti su se okrenuli Veneri i svojim svemirskim   stanicama, a Amerikanci Marsu, „Skylabu“ i šatlovima. Tek u martu 1990.   Mesec su posetili Japanci – prvi put posle skoro 15 godina. Kako je sve   to počelo? 
 | 
|
| 
 Niko mlađi od 45 godina ne seća se vremena kada su svake godine put   Marsa, Venere i Meseca lansirane na desetine kosmičkih letilica. Tada je   to bilo čudo nauke i tehnike i svi mi smo bili ubeđeni da će ljudi,  ako  nastave tim tempom, vrlo brzo naseliti ne samo obližnje planete već  i  Sunčev sistem. Ni sanjali nismo da će nam pola veka kasnije sve te   misije izgledati kao čista naučna fantastika, a najbliže planete dalje   nego ikad. 
 | 
|
| 
 Do pred kraj prošlog milenijuma, u svetu su postojale dve supersile.  Ring njihovog ideološkog i političkog rata nije bila samo Zemlja, već i  kosmos. Dugo su Sovjeti vodili u toj trci za prevlast, sve dok se  Amerikanci nisu iskrcali na Mesec. Ekonomski iscrpljeni SSSR sve je teže  parirao zapadnom suparniku, da bi na kraju u potpunosti kolabirao. Ali  „šta bi bilo da je bilo...“ Pročitaj jedan od mogućih nastavaka ove  priče. 
 | 
|
| 
 Do pred kraj prošlog milenijuma, u svetu su postojale dve supersile.  Ring njihovog ideološkog i političkog rata nije bila samo Zemlja, već i  kosmos. Dugo su Sovjeti vodili u toj trci za prevlast, sve dok se  Amerikanci nisu iskrcali na Mesec. Ekonomski iscrpljeni SSSR sve je teže  parirao zapadnom suparniku, da bi na kraju u potpunosti kolabirao. Ali  „šta bi bilo da je bilo...“ Pročitaj jedan od mogućih nastavaka ove  priče. 
 | 
|
| 
 "Nezvanični naziv joj je „Alpha“, mi je poznamo pod anglo-saksonskom  skraćenicom ISS, a Rusi kao МКС – Международная космическая станция,  iako je njen puni naziv „Orbitalni univerzalni istraživački kompleks sa  ljudskom posadom“. Do kada će biti u orbiti? Kakva joj je sudbina i ko  su naslednici?" 
 | 
|
| 
 U periodu između 1957. i 1965, sovjetski svemirski program je bio vodeći   u svetu po kapacitetu raketnih nosača i svemirskoj tehnologiji. Nakon   nekoliko godina dobro organizovanog planiranja koje je prethodilo   lansiranju prvog „Sputnjika“, sovjetski naučnici su iznenadili svet serijom sve sofistikovanijih međuplanetnih misija. 
 | 
	
	
















 KOJI TELESKOP DA KUPIM?




