<  | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | >


 HTW3Main

Ne padaj!

U normalnim uslovima [4], kočenje usled čestih sudara stanice sa retkim molekulima vazduha uzrokuje spuštanje stanice za skoro sto metara dnevno. Kada se ništa ne bi preduzimalo, stanica bi padala sve niže i niže ka gušćim slojevima i počela da se raspada. To se, uostalom, redovno dešava sa svim predmetima koji se nađu u istoj situaciji, bez obzira na veličinu i poreklo.

Otprilike svakih tri meseca, stanici je potrebno podizanje. Uobičajeno je da se to radi kada teretni brodovi, kao što su ruski „Прогресс“ ili evropski ATV (Automated Transfer Vehicle) (ranije i spejs šatlovi), pristanu na ISS. Dolazeći brod se kači na ruski servisni modul „Звезда“, koji se nalazi na zadnjem kraju stanice, pali motore u trajanju od oko 20 minuta, povećavajući tako orbitnu brzinu stanice a time i njenu visinu. Povećanje brzine od samo nekoliko metara u sekundi nateraće stanicu da se popne na nekoliko kilometara višu orbitu. Mislim da je rekordno dizanje ostvario ATV „Johannse Kepler“ u junu 2011, kada je tokom 3 odvojena dana sa svojih 8 motora podigao Međunarodnu stanicu sa kritične visine od 345 km na lagodnih 400 km. ATV je svakog dana izvodio po dva paljenja motora (u trajanju od po 75 minuta svaki), i tom prilikom potrošio ukupno oko 1.400 kg goriva.

„Звезда“ takođe poseduje svoje trastere – 16 malih i 2 velika – i može i sama da izvede podizanje ili neke druge veće manevre koji prevazilaze snagu žiroskopa CNGs. U retkim slučajevima, kada se proceni da bi neki komad kosmičkog otpada mogao neprijatno blizu da priđe stanici, moguće je malo podići orbitu stanice da bi se izbegao rizik.

Samo da kažem da se stanica često i namerno pušta na nižu orbitu, ali to se uvek poklapa sa datumom stizanja brodova sa Zemlje, da bi se njima krenulo u susret i da bi oni trošili što manje goriva (i para) za dospevanje do ISS. Kao što smo videli, oni se zato odmah iskoriste da vrate stanicu na bezbednu visinu.

------

* Misli se na dane bez ekstremnih solarnih aktivnosti, jer one izazivaju zagrevanje i „porast“ atmosfere, tako da se gornja granica atmosfere povećava za stotinjak km u odnosu na onu kada je aktivnost umerena.


<  | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | >


 

 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 5 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 5 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 5 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 16 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 21 sati ranije

Foto...