Astronautika: misije

U toku je velika drama oko automatske medjuplanetarne stanice (AMS) "Fobos-Grunt" koja kruži niskom orbitom oko Zemlje, dok ruski stručnjaci pokučavaju da otklone kvar na raketnom bloku i povrate kontrolu nad situacijom.

FG

Devetog novembra u 00.16h (moskovsko vreme) raketa-nosač (RN) "Zenit-2SB" je uspešno izbacila AMS "Fobos-Grunt" u eliptičnu orbitu visine 207km x 347km, pod naigbom od 51,4 stepeni.

Vest o lansiranju plasiranu na sajtu "Roskomosa" je bila neuobičajeno kratka. Rečeno jef samo da se posle 688 sekundi (11 minuta) AMS spojena sa raketnim blokom (RB) "Fregata" uspešno odvojila od drugog stepena RN i da je dospela u tzv. parkirnu orbitu.

Jutrošnja vest na sajtu "Roskosmosa" kaže da su tokom prve dve seanse veze posle početka orbitalne etape misije pokazale da "kosmički aparat funkcioniše normalno i da se let odvija prema planu".

Medjutim, kada je trebalo da dodje do uključenja motora (MDU) RB "Fregata" u cilju prelaska na hiperboličnu orbitu, motor se nije aktivirao, tako da je AMS "Fobos-Grunt" sa raketnim blokom "Fregata" ostala na nisku orbitu.

fobosgrunt
Fregata

Sve se to odvijalo van zone radio-kontrole ruskih pratećih centara, dok će aparat ponovo dospeti u zonu 'radio-vidljivosti' posle 23.00h po moskovskom vremenu.

Analizom primljenih podataka, kaže se u vesti, biće pripremljen neophodan program za ponovno uključenje motora RB "Fregata".

Na osnovu paramatera orbite i rezerve energije akumulatorskih baterija na RB "Fregata" stručnjaci imaju dve nedelje na raspologanju da otklone kvar i upute AMS prema Marsu.

 

Za razliku od većtačkih satelita koji kruže oko Zemlje, lansiranje geostacionarnih i medjuplanetarnih kosmičkih aparata je daleko složenija operacija.

Ona se odvija u nekoliko etapa.

Tokom prve, RN postavlja u nisku eliptičnu orbitu oko Zemlje potisni raketni blok sa AMS koja se nalazi na njegovom vrhu.

U slučaju "Fobos-Grunta", potisni blok je "Fregata-MT" koji je razvijen u NPO Lavočkin gde je takodje konstruisan i "Fobos-Grunt".

Sistem sastavljen od RB "Fregata-MT" i AMS "Fobos-Grunt" ima masu od preko 13 tona.

Tokom druge etape, posle 2,5 časa i 1,7 orbite oko Zemlje, raketni motor MDU RB "Fregata-MT" se po prvi put aktivira da bi skupa sa AMS prešao na hiperboličnu prelaznu orbitu visine 250km x 4150km, sa peridom jednog kruga oko Zemlje od 2,2 časa. To je tzv. prvi impuls - i u ovoj etapi je doŠlo do problema.

Posle "prvog impulsa" nekoliko već ispražnejnih rezervoara RB se odvajaju od sistema (čime se njegova masa smanjuje), tako da 2,1 časa kasnije kreće treća i završna etapa, kada sledi "drugi impuls".

Tada se ponovo aktivira raketni motor MDU RB "Fregata-MT", koji ubrzava AMS do druge kosmičke brzine ("brzina bežanja").

Time je sistem prebačen sa visoke orbite oko Zemlje u putanju leta prema Marsu (tzv. medjuplanetarna putanja leta).

Sledi odvajanje AMS (koja je do tada sve vreme pasivna) i početak njenog dugog autonomnog leta kroz medjuplanetarni prostor.


LINKOVI
Rusi oživeli planove za istraživanje Meseca - 2011
Kao što smo naveli, motor RB "Fregata-MT" se nije automatski aktivirao za vreme "prvog impulsa", kada je trebao da izbaci AMS sa niske na visoku hiperboličnu prelaznu orbitu. Inženjeri imaju dve nedelje da reše problem koliko iznosi kapacitet baterija na RB za napajanje sistema električnom energijom. Oni moraju da pripreme alternativni program za ponovno uključenje motora i da ga instaliraju u sistem upravljanja RB "Fregata-MT". Preliminarni izveštaji kažu da sistem za orijentaciju RB "Fregata-MT" nije uspeo da "pronadje" zvezde za orijentaciju u prostoru pre paljenja motora, pa je blokirao komandu za početak "prvog impulsa". Ako je to "samo" softverski problem, i ako je sve u redu sa motorom MDU RB "Fregata-MT" onda situacija nije nerešiva.

U tom slučaju, nije reč o ozibljnom kvaru sistema, već situaciji koja se može nazvati "ne tipičnom", ali još uvek operativnom uz mogućnost obnavljanja kontrole nad njom.

Medjutim, ako kvar nije softverske prirode i ako ima problema na motoru MDU, onda "Fobos-Grunt" neće biti izbačen na medjuplanetarnu putanju i tada, skupa sa RB "Fregata-MT" može završiti u atmosferu Zemlje i sagoreti, slično "Marsu-96", poslednjoj ruskoj medjuplanetarnoj letelici koja je pre 15 godina neslavna završila na dno Tihog okeana.

Kao što je poznato, ni jedna od 16 misija sovjetsko/ruskih letelica lansiranih prema Marsu od ranih 60-ih nije zabeležila potpuni uspeh.

Iskreno se nadam da je reč samo o softverskom problemu i da će ruski stručnjaci uspeti da povrate kontrolu nad raketnim blokom "Fregata" i upute "Fobos-Grunt" prema "Crvenoj planeti".

---------------------

Prvi komentar:
Draško Dragović

"Mislim da je ipak u pitanju samo propust sistema. Skoro sam siguran da će sve krenuti kako valja. Fregat" jako pouzdan i ujedno najčešće eksploatisan dodatni stepen, što znači da svi imaju poverenja u njega. Leti bre već 11 godina na svim mogućim orbitama oko Zemlje.

----------------------

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Rapaid said More
    Ako se uzme da se sve kreće brzinom... 3 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Ah, kako da niko nije čuo za... 3 dana ranije
  • davor94 said More
    :D :D Henri Poincaré je osnova, za... 3 dana ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Kao diplomirani ucesnik skole, mogu vam... 5 dana ranije
  • Zoran said More
    Religija STOP
    DA astronomija,
    bravo... 6 dana ranije

Foto...