Astronautika: misije

Stružnjaci Jpanske kosmičke agencije (JAXA) će pokušati tokom novembra da trostrukim aktiviranjem raketnog motora promene putanju leta aparata "Akucaki" u cilju eventualnog prelaska u orbitu oko Venere.

akaven

U decembru prošle godine letelica je prošla na 550 km od Venere, ali zbog tehničkih problema nije uspela da pređe na orbitu oko "Planete sumraka".

 

Razlog neuspeha je bio ventil za dovod goriva u glavni raketni motor (OME), što je dovelo do toga da je motor umesto planiranih 12 minuta odradio manje od četiri minuta, pa je letelica nastavila let po interplanetarnoj putanji.

Potonje analize su pokazale da zbog ovog problema motor OME može da razvije potisak koji iznosi samo 1/8 od njegove maksimalne snage neophodne za prelazak u orbitu oko Venere.

Zbog toga je odlučeno da se u novembru (1, 10. i 21. novembra) obave tri manevra letelice korišćenjem korekcionog motora (RCS). Svaka korekcija će trajati do 10 minuta. 


9 јан 2011 ... kliknite na ilustracije Logo projekta Akatsuki Umjetnički prikaz Venus Climate Orbitera u trenutku prilaza Veneri Japanska svemirska ...
23 svi 2010 ... Venus Climate Orbiter, ili kako ju Japanci nazivaju “Akatsuki” nije bila jedina letjelica lansirana ovom prigodom. ...
18 јун 2010 ... IKAROS je lansiran 21. maja zajedno s letjelicom AKATSUKI koja juri prema Veneri »klasičnom trajektorijom putanje«. ...
26 јан 2011 ... Aparat je 21. maja 2010. godine lansiran dvostepenom raketom H-IIA 202 zajedno sa sondom Akatsuki (Venus Climate Orbiter). ...


Ukoliko korekcija putanja letelice "Akucaki" budu uspešne, postoji mougćnost da aparat 2015. dospe blizu Venere. 
Tada će uslediti još jedan pokušaj prelaska u orbitu oko planete. 

Ako on ne bude uspeo, alternativni plan je da aparat bude prebačen na visoku orbitu tokom 2016. ili 2017.

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Rapaid said More
    Ako se uzme da se sve kreće brzinom... 3 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Ah, kako da niko nije čuo za... 3 dana ranije
  • davor94 said More
    :D :D Henri Poincaré je osnova, za... 3 dana ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Kao diplomirani ucesnik skole, mogu vam... 5 dana ranije
  • Zoran said More
    Religija STOP
    DA astronomija,
    bravo... 6 dana ranije

Foto...