Krajem 2025. godine, astronomi su svedočili događaju bez presedana nazvanom AT 2025abao: jedan ogromni crveni džin doslovno je progutao svog manjeg zvezdanog saputnika. Tako su prvi put u istoriji astronomi direktno prisustvovali kompletnom procesu zvezdanog kanibalizma u realnom vremenu!

ZvezdaKanibal 2.jpg
Umetnički prikaz faza nedavnog spajanja zvezda – NASA / ESA / CSA / STScI / Lija Hastak (STScI); Nauka: Viradž Karambelkar (Kolumbija)

Sve je počelo 2023. godine kada su astrofizičari uočili da se crveni džin u galaksiji Andromeda ponaša neobično i pulsira prepoznatljivim nemirom. Dve godine kasnije, u oktobru 2025, sistem je eksplodirao u silovitoj erupciji. Umesto da se oslanjaju na teorijske pretpostavke i rekonstrukcije na osnovu „svemirskih fosila”, astronomi su ovog puta uspeli da snime i dokumentuju čitav proces u kontinuitetu: od mirne faze dvojnog sistema, preko trenutka kada su se atmosfere zvezda prožele, njihovog smrtonosnog spiralnog zagrljaja, pa sve do konačnog kataklizmičnog praska.

„Uspešno smo videli sve različite faze ovog procesa—od mirovanja, preko momenta kada su se zvezde dodirnule, u spiralnom privlačenju, pa sve do velike erupcije 2025. godine. Sada razumemo ovaj proces daleko bolje nego ikada pre.”

— Viradž Karambelkar (Viraj Karambelkar), vodeći autor studije sa Univerziteta Kolumbija

Mogućnost prvaćenja transientnih (prolaznih) kosmičkih pojava „uživo” predstavlja sveti gral moderne astronomije. Umesto da posmatramo statične fotografije zvezdanih ostataka i nagađamo šta se dogodilo pre više miliona godina, posmatranje događaja AT 2025abao u realnom vremenu omogućilo je naučnicima da testiraju fizičke modele zvezdane evolucije u uslovima koji se ne mogu replicirati ni u jednoj laboratoriji na Zemlji.

Fenomen "zajedničke koverte" pogađa trećinu zvezda, ali ga je skoro nemoguće snimiti

Kako uopšte dolazi do ovako zastrašujućeg proždiranja? Odgovor leži u ključnoj astrofizičkoj fazi poznatoj kao "zajednička koverta" (common envelope). Kada masivna zvezda iscrpi svoje primarno gorivo i uđe u završnu fazu života, ona počinje divljački da bubri, pretvarajući se u crvenog džina. Njen spoljni omotač—odnosno plazmena koverta—toliko se raširi da bukvalno obuhvati i usisa sve obližnje objekte koji kruže oko nje.

U ovom konkretnom slučaju, kada je manja zvezda uletela u gustu plazmenu kovertu crvenog džina, presudnu ulogu odigrao je atmosferski otpor, odnosno trenje. Dok se manji saputnik kretao kroz gusti gas velikog džina, trenje mu je neprestano oduzimalo orbitalnu energiju i usporavalo ga. Ovo kočenje uzrokovalo je da se njegova orbita brzo uruši, primoravajući ga na nezaustavljivo spiralno propadanje ka samom jezgru džina tokom sedmogodišnjeg perioda.

Stručnjaci procenjuju da gotovo trećina svih zvezda u svemiru prođe kroz fazu zajedničke koverte u nekom trenutku svog života. Pa ipak, uprkos tome što je reč o čestoj pojavi u kosmičkim razmerama, uhvatiti je teleskopima ravno je dobitku na kosmičkoj lutriji. Kako ističe astrofizičar Džejson Nordhaus (Jason Nordhaus), ova faza traje izuzetno kratko po astronomskim merilima—od svega nekoliko meseci do par godina. Zbog tako brzeg raspleta, u jednoj celoj galaksiji u bilo kom datom trenutku tek se nekolicina zvezda nalazi u ovom stanju.

Okršaj zvezdanih razmera: Kako je "Big Bao" usisao svog manjeg dvojnika

Da bismo zaista doživeli veličanstvenost i nepravednost ove zvezdane borbe Davida i Golijata, moramo se zagledati u razmere glavnih aktera koji su dobili nadimke inspirisane nazivom erupcije:

  • "Big Bao" (Primarna zvezda): Pravo kosmičko čudovište. Ova zvezda je 7 puta masivnija od našeg Sunca, ima čak 350 puta veći poluprečnik i zrači 18.000 puta jačom svetlošću. Kada bi se "Big Bao" nalazio u centru našeg Sunčevog sistema, njegova površina bi progutala Merkur, Veneru, Zemlju i Mars!
  • "Little Bao" (Prateća zvezda): Skromni i tamniji saputnik čija masa iznosi oko 0,7 masa našeg Sunca.

Ova dva zvezdana tela kružila su jedno oko drugog u mirnom plesu tokom čitavih milenijuma. Međutim, kada je "Big Bao" nabubrio i progutao "Little Bao", trenje je započelo nemilosrdni sedmogodišnji spiralni pad. Vrhunac drame odigrao se onog trenutka kada je manja zvezda konačno potonula u samo ultragusto jezgro crvenog džina.

ZvezdaKanibal 1.jpg
„Spajanje se dogodilo kada je crveni džin uvukao svog saputnika u samo jezgro, što je dovelo do dramatičnog događaja koji je podsećao na eksploziju bombe unutar žive zvezde.”

— Kišalaj De (Kishalay De), koautor studije i astrofizičar sa Univerziteta Kolumbija

Istraživači su proučavali spajanje koje se dogodilo u galaksiji Andromeda, koristeći podatke sa nekoliko teleskopa. NASA / ESA / CSA / STScI / Viradž Karambelkar (Kolumbija), Kišalaj De (Kolumbija); Obrada slike: Alisa Pagan (STScI); Zahvalnost: DSS, 

Detektivski rad teleskopa i zavesa od kosmičke prašine

Rekonstrukcija ovakvog događaja zahtevala je vrhunski astrofizički detektivski rad i usklađenu akciju najvećih svetskih opservatorija. Kada je u oktobru 2025. uočena erupcija, naučnici širom sveta usmerili su flotu zemaljskih i svemirskih teleskopa ka Andriji. Ključne infracrvene podatke prikupio je moćni Svemirski teleskop James Webb (JWST) svega 47 dana nakon erupcije, pruživši uvid u hemijski sastav i temperaturu izbačenog materijala.

Jednako važan deo slagalice predstavljala je analiza arhivskih podataka prikupljanih tokom proteklih 30 godina. Ti zapisi otkrili su da je primarna zvezda počela primetno da svetli još 2018. godine, označavajući početak spiralnog uranjanja.

Astrofizičar Sven Buder (Sven Buder) sa Australijskog nacionalnog univerziteta naglašava da je upravo kombinacija višedecenijskih arhivskih posmatranja i sofisticiranih kompjuterskih simulacija omogućila timu da sa izuzetno visokim stepenom pouzdanosti rekonstruiše fizičke osobine zvezda pre spajanja. Danas je sistem AT 2025abao obavijen gustim, neprozirnim oblakom kosmičke prašine i pepela izbačenog tokom eksplozije, pa će direktna posmatranja njegovog ostatka biti onemogućena godinama. Međutim, naučnici sada imaju precizan "recept" pomoću kojeg planiraju da prepoznaju i "uhvate" druge dvojne sisteme tik pre nego što dožive ovakvu sudbinu.

Zaključak: Šta nam poručuju zvezdani kanibali?

Otkriće događaja AT 2025abao pruža nam neprocenjiv uvid u burne procese koji oblikuju zvezdane populacije u galaksijama. Ono nas podseća da svemir nije statičan muzej, već živa, dinamična i ponekad divlja arena u kojoj zvezde rađaju nove elemente, menjaju svoje oblike i proždiru jedne druge u spektakularnim svetlosnim erupcijama.

Sledeći put kada podignete pogled ka noćnom nebu i zagledate se u bledo svetlo galaksije Andromeda, setite se da se iza tog spokojnog kosmičkog sjaja odigravaju nepovratne drame neshvatljivih razmera. Ko zna koliko se još zvezdanih kanibala u ovom trenutku sprema za svoj poslednji, smrtonosni zagrljaj?

https://www.livescience.com/  

https://www.smithsonianmag.com/

 


Komentari

  • Baki said More
    Pad velike planete mogao je da promeni... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Kako je nastala prva ćelija? Kako je... Pre 1 nedelje
  • Duca said More
    Ponegde se napreduje, recimo Amstrong i... Pre 2 nedelje
  • Miki said More
    Nakon Sapiens - Kratka istorija... Pre 2 nedelje
  • Petar said More
    Pre bi rekao proverenu, a ne staru... Pre 2 nedelje

Foto...