Današnje posljednje Hubbleovo gradilište zvijezda donosi još četiri lijepe sličice... gradilištâ zvijezda!

Oznake G033.91+0.11 i GAL-305.20+00.21 su samo koordinate u galaktičkom koordinatnom sustavu. Prvi broj je galaktička longituda (npr. 033.91 odgovara longitudi (dužini) - kutnoj udaljenost od središta Galaktike, mjereno duž galaktičkog ekvatora prema istoku - od približno 33° 55'). Drugi broj je galaktička latituda (npr. +00.21 odgovara sjevernoj (to je ono +) latitudi (širini) - kutnoj udaljenost od galaktičkog ekvatora, mjereno duž galaktičkog meridijana - od približno 0° 13'). Obje širine u tim oznakama su vrlo male, što znači da su objekti blizu galaktičkog ekvatora, tj. da su duboko unutar onog Mliječnog Puta kojega vidimo na nebu. Drugi objekt ima veliku longitudu od cca 305°. To znači da je i on blizu središtu Galaktike, ali da je zapadno od njega.

HUBBLE SNIMA NOVOROĐENE ZVIJEZDE

Ove fotografije snimljene NASA-inim Svemirskim teleskopom Hubble su prve slike zvijezda novorođenčadi, još uvijek zaogrnutih plaštevima od guste prašine. Hubble ih je snimao kako bismo doznali na koji način nastaju masivne zvijezde.

Protozvijezde su zaogrnute gustom prašinom koja zaustavlja (vidljivo) svjetlo. No, Hubble može uočiti bliskoinfracrvenu emisiju koja se probija kroz otvore izbušene mlazovima od plina i prašine što brizgaju s protozvijezda. Energija koja se na taj način oslobađa može nam ponuditi informacije o tim "odljevnim šupljinama", poput njihove građe, sadržaja prašine i to kakvo zračenje stvaraju. Istraživači tragaju za vezama između svojstava tih mladih zvijezda - poput odljeva koje proizvode, njihova okoliša, mase i sjaja - i razvojne faze u kojoj se nalaze, a sve kako bi provjerili svoje teorije o nastanku masivnih zvijezda.

Ove su fotografije snimljene u okviru programa "SOFIA Massive (SOMA) Star Formation Survey", kojim se istražuje nastanak zvijezda, osobito onih kojima je masa barem osam puta veća od Sunčeve.

Slika 1: Cefej A

Područje u kojemu nastaju masivne zvijezde Cefej A sadrži zbirku novorođenih zvijezda, uključujući tu i jednu veliku i sjajnu protozvijezdu koja je zaslužna za približno polovicu sjaja cijelog toga predjela. I dok je veliki dio predjela zaogrnut neprozirnom prašinom, svjetlo skrivenih zvijezda se probija kroz šupljine izdubljene mlazovima, obasjavajući i nabijajući energijom (tj. ionizirajući) oblake plina i prašine. To je djelovanje proizvelo ružičaste i bijele maglice. Ružičasta površina je HII područje, u kojemu je snažno ultraljubičasto zračenje iz obližnjih zvijezda okolne oblake plina preobrazilo u svijetleći ionizirani vodik. (To je i prije bio vodik. Prim. prev.)

Cefej A se nalazi na oko 2400 svjetlosnih godina od nas, u istoimenom zviježđu.

Slika 2: G033.91+0.11

Puno bliže nama, na ovoj Hubbleovoj slici svjetluca zvjezdorodno područje G033.91+0.11, na nebu smještenom točno na Mliječnom Putu. Otočić svjetla u njenom središtu, refleksijska je maglica, nastala odražavanjem svjetla jedne skrivene protozvijezde od okolnog plina i prašine. (G033.91+0.11 je u zviježđu Orla i na nebu je od središta Mliječnog Puta udaljeno 34°. Prim. prev.)

Slika 3: GAL-305.20+00.21

Ova slika pruža uvid u zvjezdorodno područje GAL-305.20+00.21. Sjajno jezerce svjetla desno od njenog središta, emisijska je maglica: svijetleći plin ioniziran protozvijezdom ukopanom duboko u puno veći kompleks oblakâ od plina i prašine. (GAL-305.20+00.21 je u zviježđu Kentaura i na nebu je od središta Mliječnog Puta udaljeno 55°. Prim. prev.)

Slika 4: IRAS 20126+4104

Zaogrnuta plinom i prašinom, masivna protozvijezda IRAS 20126+4104 leži unutar jednog predjela u kojemu nastaju masivne zvijezde, udaljenog od nas oko 5300 svjetlosnih godina i smještenog u zviježđu Labuda. Ta zvijezda koja se upravo oblikuje, protozvijezda je tipa B. Takvim su zvijezdama svojstveni visoki luminozitet, plavobijela boja i vrlo visoka temperatura. Sjajno područje od ioniziranog vodika u središtu slike je nabijeno energijom mlazovima koji izbijaju s polova protozvijezde, viđenima ranije iz opservatorija na površini Zemlje.

NASA, ESA, and R. Fedriani (Instituto de Astrofisica de Andalucia); Processing: Gladys Kober (NASA/Catholic University of America)

https://science.nasa.gov/.../hubble-snaps-stellar-baby.../