I dok na ESA-inom sajtu više nema Hubbleove Slike tjedna, na NASA-inom će u vremenu od 12. do 17. siječnja svakoga dana biti objavljivana po jedna nova Hubbleova fotografija zvjezdorodnih područja! Serija je nazvana Hubbleova gradilišta zvijezda, a do izvornih objava možete doći ovdje:

Slijedi prvi od tih kratkih članaka, a nakon njega će odmah stići i drugi...

HUBBLE VIDI KAKO ZVIJEZDA PRŽI OBLAKE OKO SEBE

Ova nova slika NASA-inog Svemirskog teleskopa Hubble prikazuje jedan mlaz plina koji kroz tamno prostranstvo brizga iz zvijezde u nastanku. Sjajne ružičaste i zelene mrlje koje se ovom slikom protežu dijagonalno, nose oznaku HH 80/81: to je par objekata tipa Herbig-Haro (HH), koje je Hubble već promatrao 1995. g. Mrlja gore lijevo je dio HH 81, dok je taj donji duguljasti oblak dio HH 80.

Objekti Herbig-Haro su sjajna svijetleća područja koja se pojave kada se mlazovi ioniziranog plina izbačeni s netom oblikovane zvijezde stanu sudarati sa sporijim odljevima plina, ranije odbačenima s iste te zvijezde. (To najčešće nije plin odbačen s protozvijezde, već međuzvjezdani medij (plin) koji je već prisutan u zvjezdorodnom oblaku u kojemu je zvijezda nastala. Prim. prev.) Mlaz koji stvara HH 80/81 se proteže preko 32 svjetlosne godine i on je najduži poznati protostelarni odljev.

Protozvijezda se hrani plinom koji pada na nju iz okolice, a dio toga plina se može vidjeti u obliku ostatka akrecijskog diska koji orbitira oko te zvijezde u nastanku. Ionizirani materijal unutar takvog diska može međudjelovati sa snažnim magnetskim poljem protozvijezde, što dio čestica u njemu stane u vidu mlazova tjerati prema polovima zvijezde i dalje od nje!

Kako je materijal u mlazovima vrlo brz, čestice u njemu mogu u sudaru s ranije izbačenim plinom izazvati snažne udarne valove. Taj sraz zagrijava oblake plina i pobuđuje atome u njemu, tjerajući ih da svijetle u nečemu što doživljavamo kao objekte Herbig-Haro.

HH 80/81 je najsjajniji od svih poznatih objekata tipa Herbig-Haro. Izvor koji te sjajne objekte napaja energijom je protozvijezda IRAS 18162-2048. Ona ima masu približno 20 puta veću od Sunčeve i najmasivnija je od svih protozvijezda u cijelom molekularnom oblaku L291. Iz Hubbleovih podataka, astronomi su izračunali da je brzina nekih dijelova HH 80/81 veća od 1000 km/s, što je najbrži odljev iz nekog mladog stelarnog objekta, mjereno i u radiovalnim, i u optičkim valnim duljinama. Neobično je to da je ovo jedini dosad pronađeni mlaz tipa Herbig-Haro koji brizga iz neke vrlo masivne mlade zvijezde, umjesto iz neke mlade zvijezde male mase.

Osjetljivost i razlučivost Hubbleove WFC3 su bile neopohodne da bi astronomi mogli proučavati pojedinosti, gibanje i strukturalne promjene u ovakvim objektima. Par HH 80/81 se nalazi na udaljenosti od 5500 svjetlosnih godina od nas, u zviježđu Strijelca.

NASA, ESA, and B. Reipurth (Planetary Science Institute); Processing: Gladys Kober (NASA/Catholic University of America)

Velika slika   Još jedna