Ovo je nova Slika mjeseca s ESA-inog sajta Svemirskog teleskopa James Webb.

Nakon cijele, ali smanjene slike, prilažem i pet malo friziranih detalja iste, danih u punoj veličini.

Ranija objava o ovom jatu je ovdje:

https://www.facebook.com/.../4910.../posts/7708732432549862/

Unutar nje je još jedan link, za još jednu objavu o istom jatu.

Vidi i https://www.facebook.com/.../4910.../posts/8451678711588560/ !

Egzotična stelarna populacija Westerlunda 1

Otvoreno jato Westerlund 1, dano nam na uvid na ovoj novoj Webbovoj Slici mjeseca, udaljeno je od nas približno 12 tisuća svjetlosnih godina, a nalazi se u južnom zviježđu Oltara. Ono počiva onkraj jednog ogromnog oblaka međuzvjezdanog plina i prašine. Godine 1961. ga je iz Australije otkrio švedski astronom Bengt Westerlund. Westerlund 1 predstavlja prirodni laboratorij za proučavanje ekstremne astrofizike kakvom nema premca. To jato pomaže astronomima doznati kako se najmasivnije zvijezde u našoj Galaktici rađaju i kako umiru.

Ono što je u Westerlunda 1 neodoljivo, jest njegova velika, gusto zbijena i raznovrsna populacija masivnih zvijezda. U pogledu broja zvijezda i bogatstvu njihovih spektralnih razreda i razvojnih faza u kojima se one nalaze, tome jatu nema ravna u Mliječnom Putu. Sve zvijezde koje su identificirane u tome jatu su vrlo masivne i poodmakle na svom razvojnom putu. Ima ih od svake vrste, od Wolf-Rayetovih zvijezda, preko superdivova razreda OB i žutih superdivova (sa sjajem skoro milijun puta većim od Sunčevog), do sjajnih plavih promjenjivih zvijezda. Kako sve takve zvijezde imaju prilično kratak životni vijek, Westerlund 1 je prema astronomskim mjerilima vrlo mlado jato, staro tek između 3,5 i 5 milijuna godina (njegova točna dob je još uvijek predmet znanstvenih rasprava). To ga čini novorođenčetom među jatima u našoj galaktici. Vjeruje se da će se ono u budućnosti vjerojatno iz otvorenog jata razviti u zbijeno (kuglasto). Takva jata su približno sferne i gusto upakirane zbirke starih zvijezda koje povezuje njihova vlastita gravitacija. (Te masivne zvijezde neće opstati još dugo i do vremena kada bi se to otvoreno jato moglo na neki način preobraziti u zbijeno, od njih će ostati samo neutronske zvijezde i/ili crna jame. U tome su jatu, međutim, prisutne i mnoge manje zvijezde, raspoređene po cijelom glavnom nizu. Prim. prev.)

U ovom trenutku se svake godine u našoj galaktici oblikuje samo šačica zvijezda, ali u prošlosti je to bilo drukčije. Mliječni Put je nekoć proizvodio puno više zvijezda. Vrhunac zvjezdorodne aktivnosti je vjerojatno bio dosegnuo prije oko 10 milijardi godina, kada je godišnje stvarao desetke ili čak stotine zvijezda. Od toga vremena, zvjezdorodna stopa je postupno opadala. Astronomi smatraju da se većina te aktivnosti odvijala u masivnim zvjezdanim jatima, tzv. superjatima. Ta mlada zvjezdana jata su sadržavala po više od 10 tisuća Sunčevih masa, utisnutih u nevjerojatno mali volumen. Ona su predstavljala najekstremnije okoliše u kojima zvijezde i planeti mogu nastajati. Danas u našoj galaktici postoji samo nekolicina zvjezdanih superjata - od kojih je jedno i Westerlund 1 - ali ona su nam važan izvor informacija o toj davnašnjoj eri, u kojoj je nastala većina zvijezda u našoj galaktici.

Westerlund 1 je dojmljiv primjer zvjezdanog superjata: ono sadrži stotine vrlo masivnih zvijezda, od kojih neke blistaju sjajem skoro milijun puta većim od Sunčevog, dok su druge po dvije tisuće puta šire od Sunca (tj. koje su široke poput Saturnove orbite). Uistinu, da se Sunčev sustav nalazi u srcu toga izuzetnog jata, naše bi nebo bilo ispunjeno stotinama zvijezda sjajnih kao pun Mjesec. (Ovdje nije jasno bi li svaka od njih bila sjajna kao pun Mjesec ili bi sve one zajedno sjale kao pun Mjesec. S obzirom na veličinu jata, lako bi se moglo raditi o tome prvom! Prim. prev.) Kako se čini, ono je najmasivnije kompaktno zvjezdano jato dosad uočeno u Mliječnom Putu: astronomi drže da se u njemu nalazi od 50 tisuća do 100 tisuća Sunčevih masa tvari, zbijene unutar područja širokog manje od šest svjetlosnih godina. Pored toga, ono je najveće od tih preostalih superjata u našoj galaktici, a usto je i nama najbliže. Zbog toga je Westerlund 1 izvrsno mjesto gdje se može istraživati utjecaj kojega okoliš unutar zvjezdanih superjata ima na proces nastanka zvijezda i planeta, kao i razvoj zvijezda vrlo različitih masa.

Ogromna populacija masivnih zvijezda u Westerlundu 1 ukazuje na to da će one imati značajan utjecaj na svoj okoliš. Jato sadrži toliko puno masivnih zvijezda da će se u vremenu manjem od 40 milijuna godina u njemu zbiti više 1500 supernova. Zahvaljujući tome zvjezdanom superjatu, astronomi sada imaju uvid u jedan od najekstremnijih okoliša u svemiru. Westerlund 1 će zasigurno pružati nove prilike da se bolje upoznamo s pojedinostima o tome kako nastaju nove zvijezde, osobito one masivne.

Ova je slika snimljena kao dio Opsežnog istraživanja jatâ Westerlund 1 i Westerlund 2 (engl. krat. EWOCS), provednog putem Webbove NIRCam-e. (...)

Svojom sposobnošću opserviranja u infracrvenom području kakvoj nema premca, Webb pruža astronomima priliku da po prvi razotkriju populacije zvijezda male mase koje postoje unutar obližnjih zvjezdanih superjata, te da prouče uvjete koji vladaju u okolici najmasivnijih zvijezda u tim jatima. Webbove opservacije masivnih zvijezda u superjatima mogu razjasniti djelovanje povratne sprege (stelarnih vjetrova, supernova i na drugi način iz zvijezda izbačenog materijala) na okoliš tih zvijezda, kao i općenito to kako zvijezde nastaju unutar njihovih natalnih oblaka plina i prašine.

ESA/Webb, NASA & CSA, M. Zamani (ESA/Webb), M. G. Guarcello (INAF-OAPA) and the EWOCS team

Velika slika: https://cdn.esawebb.org/archives/images/large/potm2409a.jpg

https://esawebb.org/images/potm2409a/

Preuzeto sa FB