Ovo je novi članak sa sajta NASA-inog Rendgenskog opservatorija Chandre. Pojedinačne slike možete pronaći na https://chandra.harvard.edu/photo/2023/archives/more.html.

Ovdje dodajem samo dvije sličice: Chandrinu rendgensku sliku ostataka supernove Jedra (točnije, maglice pulsarskog vjetra) i Hubbleovu optičku fotografiju istog dijela neba. U vidljivom se svjetlu na tom mjestu ne vidi ništa! Što je malo čudno. To je za očekivati od ostataka supernova tipa Ia, tj. onih koje su proizveli bijeli patuljci koji su u eksploziji bili potpuno razoreni. Ne i od urušnih supernova, koje u prostor izbace veliku količinu različitog krša (plina i prašine). Radi se o tome da je ovdje prikazan vrlo vrlo mali dio ostatka te supernove, samo njegovo središte. Odatle je sav optički vidljivi krš odavno pometen. Na širokokutnim optičkim slikama se, pak, vidi sve i svašta (https://upload.wikimedia.org/.../2048px-Vela_supernova...).


Priredio i prilagodio: 
Zoran Knez
AstroMosor

Petoro veličanstvenih: Nove slike snimljene Chandrinim Rendgenskim opservatorijem Chandrom

PetSlika

5Slika 1 5Slika 2

 

Jedna nova zbirka očaravajućih slika dovodi u prvi plan podatke prikupljene NASA-inim Rendgenskim opservatorijem Chandrom i drugim teleskopima. Objekti na slikama su ovdje (uglavnom) viđeni u svjetlu koje se ne vidi ljudskim očima - što uključuje rendgenske i infracrvene zrake, te radiovalove - kojega su zabilježili neki od najjačih teleskopa na svijetu. (Ni na jednoj od ovih pet kompozitnih slika nema podataka dobivenih u radiovalovima. Prim. prev.) Podacima dobivenima u različitim vrstama svjetla su pridružene različite boje, tako da ih i mi možemo vidjeti i na taj način istraživati ove kozmičke entitete.

Objekti prikazani na ovih pet slika se međusobno razlikuju i po udaljenostima i po svojoj prirodi. Jedra i Kepler su ostaci zvijezda koje su eksplodirale unutar naše galaktike Mliječni Put. Središte Mliječnog Puta se, pak, vidi na prvoj, panoramskoj slici. NGC 1365 je spiralna galaktika s dvije prečke, udaljena od nas oko 60 milijuna svjetlosnih godina. Još udaljenija i još veća je galaktika ESO 137-001, koja nam pokazuje što se događa s galaktikom koja bezglavo juri svemirom i za sobom ostavlja duboku brazdu.

Središte Galaktike:

Središte Galaktike je od nas udaljeno oko 26 tisuća svjetlosnih godina, ali teleskopi poput Chandre (na slici narančasto, zeleno, plavo i ljubičasto) nam omogućuju da ga posjetimo na ovakav posredan način. U tom središtu Mliječnog Puta se nalazi supermasivna crna jama, oblaci od pregrijanog plina, masivne zvijezde, neutronske zvijezde i još puno drugih stvari. (Supermasivna crna jama Strijelaa A* je od nas udaljena od 26562 do 26791 svjetlosnu godinu. Prim. prev.)

Ostatak Keplerove supernove:

Ostatak Keplerove supernove je sve što je preostalo od jednog bijelog patuljka koji je eksplodirao termonuklearno. Chandra (plavo) nam otkriva siloviti udarni val koji je nakon detonacije pomeo sve što se nalazilo u okolici, dok nam slike koje su snimili sada neaktivni NASA-ini Svemirski teleskop Spitzer (crveno) i Svemirski teleskop Hubble (svjetloplavo i žuto) pokazuju ono što je preostalo od razorene zvijezde. Spitzer je promatrao u infracrvenom području, a Hubble u vidljivom svjetlu.

ESO 137-001:

Dok ova galaktika juri svemirom brzinom od 2,4 milijuna kilometara na sat (670 km/s), ona za sobom ostavlja ne jedan, već dva repa. Ti repovi iza ESO 137-001 su načinjeni od usijanog plina koji odašilje rendgenske zrake, opazive Chandrom (plavo). ESO-in Vrlo veliki teleskop pokazuje svjetlo iz atoma vodika (crveno), što je sve zajedno na ovoj slici dodano optičkim podacima prikupljenima Hubbleom (narančasto i svjetloplavo).

NGC 1365:

U središtu spiralne galaktike NGC 1365 se nalazi supermasivna crna jama koja proždire kontinuiranu struju materijala. Dio vrućeg plina kojega prikazuje Chandrina rendgenska slika (ljubičasto), na koncu će biti povučen u tu crnu jamu. Chandrini podaci su udruženi s infracrvenim podacima koje je zabilježio NASA-in Svemirski teleskop James Webb (crveno, zeleno i plavo)

Pulsar Jedra (Vela):

Udružujući podatke dobivene NASA-inim satelitom IXPE (Imaging X-ray Polarimetry Explorer, svjetloplavo), Chandrom (plavo i ljubičasto), te NASA-inim Svemirskim teleskopom Hubble (žuto), istraživači sondiraju Jedra, posljedicu urušavanje jedne zvijezde koja je zbog toga bila eksplodirala i čiji ostatak još uvijek u okolni prostor odašilje pravu oluju od čestica i energije. IXPE na ovoj slici pruža uvid u prosječnu orijentaciju rendgenskih zraka u odnosu na mlaz (kojega proizvodi pulsar (neutronska zvijezda) u središtu ostatka supernove Jedra). (Ostatak se tako zove jer se nalazi u zviježđu Jedara. Prim. prev.)

NASA/CXC/UMass/Q.D. Wang; Image processing: NASA/CXC/SAO/N. Wolk
NASA/CXC/SAO; Optical: SDSS; NASA/ESA/STScI; IR: NASA/JPL-Caltech/Spitzer; Image processing: NASA/CXC/SAO/N. Wolk, K. Arcand
X-ray: NASA/CXC/Univ. of Alabama, Huntsville/M. Sun et al.; H-&alpha: ESO/MUSE; Optical/IR: NASA/STScI/HST
X-ray: NASA/CXC/SAO; IR: NASA/ESA/CSA/STScI; Image processing: NASA/CXC/SAO/L. Frattare and J. Major 
NASA/CXC/SAO (Chandra), NASA/MSFC/F. Xie et al. (IXPE); Optical: NASA/ESA/STScI; Image processing: NASA/CXC/SAO/J. Schmidt, K. Arcand 

https://chandra.harvard.edu/photo/2023/archives/ 


Preuzeto sa FB


 


Komentari

  • jevgenin2004 said More
    :D Super je tekst. hvala i jos, slicnih,... 5 sati ranije
  • Duca said More
    >Što se žena tiče, pa verujem da je...
    1 dan ranije
  • Baki said More
    Jedna od najvećih prednosti Hubble... 1 dan ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Ovo je zanimljiva tema, i traži širu... 2 dana ranije
  • Boris Saksida said More
    Dao mi tekst misliti.....nisam ni... 2 dana ranije

Foto...