U zviježđu Kasiopeje pojavila se nova zvijezda. Naziv joj je Nova Cassiopeia 2021 ili skraćeno N Cas 2021. Otkrio ju je Japanac Yiji Nakamura, Kameyama, Mie, Japan, 18. ožujka 2021. godine. Tada joj je sjaj bio oko +9,6m zvjezdane magnitude. Želite li ju promatrati, koordinate N Cas 2021 su: R.A. 23 24 47.73  i Decl. +61 11 14.8 Kasiopeja se nalazi na sjevernom dijelu neba, a oko 20 sati je na visini oko 25o iznad obzora.

Nova Cassiopeia 2021 – položaj na nebu

Planirao sam ju snimati još prije nekoliko dana, no nisam mogao zbog oblačnog vremena. Sinoć je bilo vedro pa sam napokon dobio priliku za snimanje. Morao sam se pripremiti jer je Kasiopeja relativno nisko i da bih ju mogao "dosegnuti" svojim teleskopima u zvjezdarnici Apollo, trebao sam početi snimati što ranije kako mi ne bi zašla ispod visine zidova zvjezdarnice. Krenuo sam nešto poslije 19 sati, s planom da ju snimam teleskopom Sky-Watcher Maksutov MAK 127/1500 mm i fotoaparatom Canon EOS-650D.

21 394 5 0 M F

Nakon postavljanja i podešavanja opreme, prvo sam okrenuo teleskop u sjajnu dvojnu zvijezdu Kapela (Kapela A i Kapela B) u zviježđu Kočijaša (Capella / Auriga). Ona je najbliža sjajna zvijezda u blizini Kasiopeje, udaljena je 42 svjetlosne godine, magnituda joj je +0.08m, a poslužila mi je za namještanje fokusa. Naime, kako je Mjesec bio vrlo sjajan, s osvijetljenošću od 88,3 % i mijenom starom 11,5 dana, golim okom uopće nisam mogao vidjeti zviježđe Kasiopeju. Nakon što sam podesio ispravni fokus u fotoaparatu, dao sam instrukciju računalu da teleskop okrene prema promjenjivoj zvijezdi Caph, β Cassiopeiae (β Cas) udaljenoj 54 svjetlosne godine, kako bih dodatno podesio da mi se ista nalazi točno u središtu vidnog polja.

21 394 5 1 M F

Već ranije sam u računalo upisao točne koordinate nove, kako ne bih gubio vrijeme na večer upisujući parametre koje sam mogao upisati ranije. Nakon toga sam konačno računalu rekao da okrene teleskop ravno u novu i ona se napokon pojavila na zaslonu računala. Sada sam trebao pronaći ispravnu duljinu ekspozicije i ispravnu ISO osjetljivost. Zbog jake mjesečine, činilo se da će tu biti problema, no nije ih bilo. Nakon nekoliko probnih snimaka, pokazalo se da će ekspozicija od 30 sekundi pri ISO 3200 biti sasvim OK. I tada sam krenuo snimati.

Snimio sam ukupno 70 dobrih snimaka i 13 darkova, za potrebe stackiranja. Područje u kojem se nalazi nova, bogato je zvijezdama pa je i snimak atraktivan. Sadrži zvijezde raznih spektara (boja) tako da slika nije "dosadna". Da imam teleskop šireg vidnog polja ili da sam snimao teleobjektivom, mogao sam snimiti i još neke zanimljivosti. Naime, u blizini se nalazi otvoreni zvjezdani skup Messier 52 kojega je otkrio Charles Messier 1774. godine, a tu je, isto u blizini, i NGC 7635, odnosno emisijska maglica Mjehur.

Nova

Primarni zadatak je bio snimiti novu, a sve drugo je samo bonus pa sam zadovoljan odrađenim poslom. Ako nekoga zanima gdje se točno nalazi, tu je i dio zvjezdane karte s označenom novom i područjem oko nje. Imate li teleskop ili kakav dalekozor, sada je prilika da ju pokušate pronaći i pogledati. Mjesečina će vam malo otežavati cijeli posao, no ako znate gdje trebate tražiti, sigurno će vam uspjeti pronaći ju. Trenutno joj je sjaj oko +8m zvjezdane magnitude, što je u dosegu dalekozora. Ljudsko oko može raspoznati zvijezde do +6m pa ova nova za sada nije vidljiva golim okom, no u dosegu je dvogleda i malih teleskopa.

Danijel Reponj
Author: Danijel Reponj
Astronomijom se bavi od osnovne škole. Pokrenuo je i uređivao web site zvjezdarnica.com, 15 godina. Za to vreme taj sajt je bio najveći i najvažniji hrvatski sajt za astronomiju. Takođe pravio je i uređivao više gradskih sajtova. Pre nekoliko godina sve je to napustio da bi se potpuno posvetio posmatranju Sunca o čemu vodi urednu dokumentaciju više od 40 godina. Sunce posmatra, snima i beleži promene na njemu bukvalno svakog dana ukoliko to dozvoljavaju vremenske prilike i u tome mu nema premca sigurno u ovom delu Europe. Njegova dokumentacija o tim posmatranjima ima više tisuća strana. Nezamenjiva je i njegova foto dokumentacija o Suncu, ali i drugim nebeskim pojavama. Sva posmatranja obavlja iz svoje zvjezdarnice Apollo, a o tim posmatranjima podatke pohranjuje na sajtu zvjezdarnice Apollo - www.zvijezde.eu i www.zvjezdarnica.eu

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Tako masivna crna rupa je neuobičajena... 9 sati ranije
  • yagodinac said More
    Koja je carica ova Sabina... 10 sati ranije
  • Baki said More
    Ova ustanova sa stoletnom tradicijom i... 1 dan ranije
  • Драган Танаскоски said More

    @Slavko. Veliki filet nije... 3 dana ranije
  • Milan Mijić said More
    Prvobitna distribucija "tamne materije"... 4 dana ranije

Foto...