Milijarde USD vrijedna oprema koju koristi NASA ovih nam je dana po prvi puta u povijesti podarila nedvosmislen odgovor o boji jednog planeta u dalekom svemiru oko zvijezde nevidljive golim okom 62 svjetlosne godine udaljene od našeg planetarnog sustava. Igrom slučaja ekstrasolarni planet HD 189733b pokazao se kao plavi planet.

Taj je planet otkriven 2005. godine i danas je jako interesantna meta zemaljskih i svemirskih teleskopa. Iako je riječ o plavom planetu to nije mjesto koje bi željeli posjetiti, a Zemaljski život tamo ne bi bio moguć. Frédéric Pont sa University of Exeter, (UK) kaže kako je je ovo po prvi puta da su astronomi dokazali boju atmosfere planeta oko druge zvijezde. Sam planet smješten je u orbiti oko zvijezde žutog patuljka koja s još jednom zvijezdom tvori binarni (dvostruki) zvjezdani sustav pod nazivom HD 189733. Plava boja nije odraz oceana već turbulentne atmosfere odnosno njenog sastava (silikati) i procesa u njoj. Koristeći uređaj STIS (Space Telescope Imaging Spectrograph) Hubbleova svemirskog teleskopa smještenog u svemiru, došli smo do vrijednosti refleksije svjetla koje ovaj extrasolarni planet prima od matične zvijezde koja nedvosmisleno pokazuje kako je tamo atmosfera plave boje, kaže Tom Evans sa University of Oxford (UK).

Evans dodaje kako HD 189733b zapravo nimalo ne nalikuje Zemlji; „To je veličine Jupitera, temperature na njemu prelaze 1000°C, vjetrovi pušu brzinama od šest tisuća kilometara na sat, radijacija je nekoliko desetaka puta snažnija nego na Zemlji…

Gregor Srdoč iz Astronomske udruge Vidulini, kaže kako je tuđinski svijet smješten oko zvijezde sedme magnitude u zviježđu Lire. Oko matične zvijezde orbitira za 2.2 dana a prilikom tranzita pomrači sjaj zvijezde za svega 0.03 m. Sa minimalnom opremom i praktično bez iskustva snimili smo taj daleki svijet svega koji mjesec nakon NASAe još daleke 2007. godine. Otada na ovamo istraživali smo HD 189733b nekoliko desetaka puta o čemu postoje mjerenja zavedena u američkoj AXA organizaciji. Plava točka u beskraju, kako je Zemlju nazvao Carl Sagan, dobila je sada svog „obojanog“ svemirskog pandama a njegove podatke za „osobnu iskaznicu“ marljivo se prikupljaju i robotičkim teleskopom Astronomske udruge Vidulini.