Spektralni potpis ekstrasolarne planete HR 8799 c

Tim astronoma s Europske južne opservatorije (ESO) smještene u Čileu uspio je načiniti prvi direktan snimak atmosfere ekstrasolarne planete.

Markus Janson i njegov tim s ESO koristili su sustav četiriju velikih teleskopa, VLT - poznatih i kao divovi s Paranala, u Čileu. Specijalni instrument osjetljiv na infracrveni dio elektromagnetskog spektra (NACO) montiran na VLT te upotreba adaptivne optike bili su presudni za ovaj izniman uspjeh astronoma.

Naime, to nije prva ekstrasolarna planeta na kojoj je detektirana atmosfera i njezin sastav. Učinjeno je to u nekoliko navrata i ranije, no tada je bila riječ o ekstrakciji spektralnog potpisa planete za vrijeme njezina tranzita preko diska matične zvijezde. Janson i ekipa su to izveli za vrijeme kada se planeta nalazi u svojoj orbiti podalje od same zvijezde. Poznato je da veoma mali broj ekstrasolarnih planeta leži u pogodnoj ravnini za tranzitiranje pa je raniji način detektiranja atmosfere i njezina sastava bio ograničen na manji broj planeta te na veoma kratko vremensko razdoblje pogodno za tu vrstu istraživanja. Kada se za godinu dana na VLT instalira još sofisticiraniji sustav (SPHERE) astronomi će dobiti priliku otkrivati nove svjetove i istraživati njihovu atmosferu u znatno lagodinjim uvjetima nebeske mehanike.

Sustav VLT (Very Large Telescope) Europske južne opservatorije u Čileu

Analiza atmosfere planeta drugih zvijezda daje nam informacije o njihovom fizikalno-kemijskim osobinama, procesima nastanka a moguće je na taj način saznati čak i da li postoji biološko-geološka aktivnost na njima. U konačnici moći ćemo čak i dokazati postojanje tehnološki razvijenih civilizacija ukoliko one na njima postoje!

Ovaj izniman uspjeh odrađen je na planeti  (desetak puta većoj od našeg Jupitera i s površinskom temperaturom od 800°C). Njezina matična zvijezda HR 8799 nalazi se 130 svjetlosnih godina od Zemlje, promjera 50% većeg od Sunca. Oko nje orbitiraju još najmanje dvije velike planete. Poznato je i postojanje dvaju „oblaka" manjih nebeskih objekata za koje pretpostavljamo kako su pandami našem asteroidnom pojasu.

Izgleda li ovako ekstrasolarna planeta HR 8799 c (Umjetnički prikaz)

Carolina Bergfors, članica Jansonova tima kazuje kako im je trebalo pet sati ekspozicije kako bi dobili ovaj rezultat. „To vam je slično kao da na udaljenosti od dva kilometra postavite snažan reflektor uperen direktno u vas a vi izolirate svjetlost malene voštane svijeće koja se nalazi tik pored njega", pojašnjava Bergfors. Dobiveni rezultati se ne slažu s teorijskim modelima, no daljnja istraživanja ispraviti će teoriju ili praksu astronoma na području izučavanja ekstrasolarnih planeta. Ovo što mi radimo je svojevrsni „otisak prsta", kombinacijom raznih istraživanja, teorija i računalnih obrada rezultata možemo iz naizgled šturih podataka dobiti veoma precizne odgovore na pitanja koja desetljećima stoje bez odgovora.

Ovo otkriće objavljeno je u priznatom časopisu „Astrophysical Journal" pod nazivom "Spatially resolved spectroscopy of the exoplanet HR 8799 c". U timu su sudjelovali Kanađani; M. Janson (University of Toronto) i D. Lafrenière (University of Montreal) te Nijemci; C. Bergfors, M. Goto, W. Brandner (Max-Planck-Institute for Astronomy, Heidelberg).

Linkovi

Paranal

Vansolarne planete

- kako se pronalaze planeta izvan Sunčevog sistema