Ovo je zasad posljednji od novih članaka sa sporednog NASA-inog sajta Svemirskog teleskopa Hubble!

HUBBLE PODROBNO PREGLEDAVA ANDROMEDINO RUŽIČASTO PRAMENJE

Znanstvenici su Hubbleom sondirali Andromedine spiralne krake kako bi analizirali zbirku zvijezda usađenu u njene kozmičke cvjetove.

Zvjezdana jata usađena u međuzvjezdani medij svjetlucaju u galaktici Andromedi, na oko 2,5 milijuna svjetlosnih godina od nas. Poznata i kao M31, Andromeda je Mliječnom Putu najbliža velika galaktika. Široka je približno 152 tisuća svjetlosnih godina i ima masu skoro jednaku onoj u naše matične galaktike. Za od 2 do 4 milijarde godina, ona će se sudariti s Mliječnim Putem. (Obično se procjenjuje da će se to zbiti za od 4 do 5 milijardi godina. Prim. prev.) Dok se to ne dogodi, astronomi nastavljaju intenzivno proučavati Andromedu.

Kako je riječ o spiralnoj galaktici, izuvijani Andromedini kraci su jedno od njenih najupečatljivijih svojstava. (Spiralni kraci te galaktike se praktično ni ne vide. Prim. prev.) NASA-in Svemirski teleskop Hubble je zavirio u njen sjeveroistočni dio, gdje je ugledao pramenje od ioniziranog plina. Takva područja - uobičajena u spiralnim i nepravilnim galaktikama - često ukazuju na nedavnu zvjezdorodnu aktivnost. Kombinacija rađaonica zvijezda i eksplozija supernova stvara dinamični okoliš koji pobuđuje okolni vodik i rascvjetva ga u cijeli vrt pun ruža!

Na drugoj slici se vidi kako zvjezdana jata u Andromedi tjeraju međuzvjezdani medij da plamti!

Znanstvenici su sondirali Andromedine spiralne krake Hubbleovim ACS-om i WFC3, a sve kako bi mogli analizirati zbirke zvijezda usađene u njeno kozmičko cvijeće. Zahvaljujući širokom spektralnom rasponu tih dvaju instrumenata, Hubble je mogao zaviriti kroz živice od plina i promotriti dragocjeni uzorak tamošnjih zvijezda. Ta se studija pozabavila raznovrsnim zvijezdama, pruživši ne samo uvid u stelarnu povijest i raznolikost Andromede, već i u nastanak zvijezda i njihov razvoj općenito. Istražujući te zvijezde u našem kozmičkom susjedstvu, znanstvenici mogu bolje razumjeti one koje se nalaze u dalekom svemiru.

Na dodatnim slikama je predočeno gdje se u Andromedi nalaze vidna polje Hubbleovih fotografija.

NASA, ESA, M. Boyer (Space Telescope Science Institute), J. Dalcanton (University of Washington), and KPNO/NOIRLab/NSF/AURA/Adam Block; Image Processing: Gladys Kober (NASA/Catholic University of America)

Velika prva slika: https://science.nasa.gov/.../and-field1-new-flat-2-cont...

Velika druga slika: https://science.nasa.gov/.../and-field2-2-flat-cont-final...

https://science.nasa.gov/.../hubble-zooms-into-the-rosy.../

Preuzeto sa FB