Ovo je novi članak s NASA-inog sajta Svemirskog teleskopa James Webb. Prva priložena slika je njegova, a druga uspoređuje tu fotografiju sa starom Hubbleovom slikom Sombrera. Kako je riječ o MIRI-jevoj slici, Hubbleova je ovaj put veća od Webbove!


Priredio i prilagodio: 
Zoran Knez
AstroMosor
 

SombreroZK 1

Kapa dolje NASA-i: galaktika Sombrero očarava na novoj slici!

Na ovoj novoj slici načinjenoj NASA-inim Svemirskim teleskopom James Webb, galaktika, koja zbog svoje sličnosti s meksičkim šeširom širokog oboda nosi nadimak Sombrero, više je nalik streličarskoj meti!

Na Webbovoj fotografiji galaktike Sombrero - poznate i kao Messier 104 (M104) - snimljenoj u srednjim infracrvenim valnim duljinama, jezgra galaktike, koja na fotografijama snimljenima u vidljivom svjetlo blista i itekako upada u oči, jedva da se uočava. (Slika je kompozit dobiven od tri fotografije, snimljene kroz filtere centrirane na 7700, 11300 i 12800 nanometara. Prim. prev.) Umjesto nje, slika otkriva glatki unutarnji disk (ili prsten). Oštrina slike Webbovog MIRI-ja dovodi u žarište pojedinosti u vanjskom prstenu galaktike, što pruža uvid u to kako je tu prašina raspoređena. Prašina je osnovni građevni element (mnogih) objekata u svemiru. Vanjski prsten galaktike, koji na fotografijama NASA-inog Svemirskog teleskopa Spitzer izgleda gladak kao plahta, ovdje po prvi put u infracrvenom području pokazuje zakučastu zgrušanost.

SombreroZK 2

Istraživači kažu da to grumenje unutar prašine, na mjestima gdje MIRI uočava organske molekule zvane policiklički aromatski ugljikovodici, može ukazivati na prisutnost zvjezdorodnih područja. Međutim, za razliku od nekih drugih galaktika proučavanih Webbom, poput galaktike Messier 82 u kojoj (u jedinici vremena) nastaje 10 puta više zvijezda negoli u Mliječnom Putu, Sombrero nije baš neki rasadnik mladih zvijezda. Prsteni u Sombreru proizvedu manje od jedne Sunčeve mase novih zvijezda u godini dana, u usporedbi s dvije Sunčeve mase koliko ih u istom vremenu stvori Mliječni Put.

Prilično je mirna čak i supermasivna crna jama u središtu Sombrera, koja je jedna od aktivnih galaktičkih jezgri. Unatoč popriličnoj masi od 9 milijardi Sunčevih masa, ona pokazuje nisku razinu aktivnosti, pa je svrstana u aktivne galaktičke jezgre malog luminoziteta. Materijal iz ostatka galaktike upada u nju polako i ona od njega proizvodi sjajni, ali razmjerno mali mlaz.

Pored toga, unutar galaktike Sombrero obitava oko 2000 zbijenih (kuglastih zvjezdanih) jata, zbirki od po nekoliko stotina tisuća starih zvijezda koje na okupu drži uzajamna gravitacija. Takvi zvjezdani sustavi služe astrofizičarima kao neka vrsta laboratorija: na tisuće zvijezda u nekom zbijenom jatu iste su starosti, ali mase i neka druga svojstva im se razlikuju. Zbog toga ta jata pružaju dobru priliku za provedbu usporednih istraživanja.

Pozadina na ovoj MIRI-jevoj slici je posuta galaktikama različitih oblika i boja. Različite boje tih dalekih galaktika mogu uputiti astronome u njihova svojstva, uključujući i udaljenosti na kojima se nalaze.

Galaktika Sombrero je od nas udaljena oko 30 milijuna svjetlosnih godina, a nalazi se u zviježđu Djevice.

(Animacija uspoređuje slike galaktike Sombrero snimljene Spitzerom, Webbom i Hubbleom. Spitzer i Webb su opservirali M104 u infracrvenom svjetlu, a Hubble u vidljivom. Prim. prev.)

Svijetla budućnost pred nama

Očaravajuće slike poput ove, zajedno s mnoštvom otkrića ostvarenih na polju istraživanja egzoplanetâ, razvoja galaktika tijekom vremena, nastanka novih zvijezda i događanjâ unutar Sunčevog sustava, predstavljaju tek početak. Prije kratkog vremena, znanstvenici iz svih krajeva svijeta su podnijeli prijave kojima traže da im se dodijeli Webbovo promatračko vrijeme u njegovoj četvrtoj istraživačkoj godini. To razdbolje započinje u srpnju 2025. g.

Nadmetanje za to opće Webbovo promatračko vrijeme nikad dosad nije bilo ovako izrazito: do isteka roka za prijavu 15. listopada 2024. g, podneseno je rekordnih 2377 zahtjeva, za ukupno oko 78 tisuća sati promatračkog vremena. U jednoj godini, pak, Webb može zbilja opservirati samo jednu devetinu toga vremena! (U godini je cca 8766 sati. Jedna devetina od 78000 je 8667. Prim. prev.)

Prijave pokrivaju najrazličitije vrste istraživanja, a ponajviše ih se tiče promatranja dalekih galaktika. Veliko zanimanje vlada i za istraživanja atmosfera egzoplanetâ, zvijezda i zvjezdanih populacija, kao i za sustave koji sadrže egzoplanete.

Zahtjeve u ime NASA-e prima i selektira Znanstveni instit za Svemirski teleskop (STScI). Podnesci će sada biti procijenjeni od strane Odbora za dodjelu teleskopskog vremena, skupine od više stotina članova međunarodne astronomske zajednice, i to po načelu dvostruke anonimnosti. (To znači da oni koji podnose zahtjev neće znati tko ga procjenjuje, niti će oni koji ga procjenjuju znati tko ga je podnio. Prim. prev.) Koji su prijedlozi prihvaćeni, bit će objavljeno u ožujku 2025. g.

I dok je Webbovo vrijeme ograničeno, podaci dobiveni u svim njegovim programima su arhivirani neposredno nakon što su bili prikupljeni. Neki od njih su učinjeni dostupnima javnosti odmah, dok se pristup drugima omogući nakon isteka roka tijekom kojega na njih pravo imaju samo oni znanstvenici koji su dato istraživanje i proveli. (Taj rok je obično godina dana. Prim. prev.) Podaci u tom Arhivu za svemirske teleskope Mikulski (engl. krat. MAST) tako postaju dostupni uistinu svima (koji imaju pristup Internetu).

NASA, ESA, CSA, IPAC, STScI

Velika MIRI-jeva slika: https://stsci-opo.org/STScI-01JCGZ6RZ1Q80P6R5J90FASFQ3.png

https://webbtelescope.org/.../news.../2024/news-2024-137

 


AstroMosor


 


Komentari

  • Aleksandra said More
    Da li će biti nastavka? Tj filma po... 1 dan ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Možda nekoga ova Vebova slika galaksije... 2 dana ranije
  • Baki said More
    Pročitao sam. Tokom 1990-ih, tim na... 3 dana ranije
  • Siniša said More
    Drejkova formula mora imati vrednost,... 3 dana ranije
  • Trovach said More
    Trebalo bi potragu za nastanjivim... 4 dana ranije

Foto...