Ovo je novi članak s NASA-inog sajta Svemirskog teleskopa James Webb.

Webb promatra krajnje rubove Galaktike

Astronomi su usmjerili NASA-in Svemirski teleskop James Webb u sam rub našeg Mliječnog Puta. Znanstvenici su taj predjel nazvali Ekstremnim rubom Galaktike (engl. Extreme Outer Galaxy), stoga što se nalazi više od 58 tisuća svjetlosnih godina od središta Mliječnog Puta. (Usporede radi, Zemlja se nalazi na približno 26 tisuća svjetlosnih godina od središta. (Ili, točnije, 27 tisuća svjetlosnih godina. Prim. prev.)

Jedan tim znanstvenika je uporabio Webbove NIRCam-u i MIRI-ja kako bi njima snimio izabrane dijelove unutra dvaju molekularnih oblaka zvanih Oblaci Digel 1 i 2. Svojom visokom osjetljivošću i oštrim vidom, Webb je dosad neviđenom jasnoćom razlučio ta područja u kojima se nalaze jata netom oblikovanih zvijezda i u kojima nove zvijezde upravo nastaju. Među pojedinostima koje se mogu vidjeti u Webbovim podacima su vrlo mlade protozvijezde (razreda 0), odljevi plina i mlazovi, kao i neke upečatljive strukture u oblacima maglice.

Ove Webbove opservacije omogućuju znanstvenicima proučavanje nastanka zvijezda u vanjskim dijelovima Mliječnog Puta istom onom detaljnošću kojom bi opservirali zvjezdorodne procese i u susjedstvu našeg Sunca. (To ne može biti točno. Prim. prev.)

"U prošlosti smo znali za ta zvjezdorodna područja, ali se nismo mogli baviti njihovim svojstvima", kaže Natsuko Izumi, iz Sveučilišta Gifu i Japanske nacionalne zvjezdarnice, prva autorica znanstvenog rada kojim je ovo istraživanje opisano. "Webbovi podaci su nadogradnja na sve ono što smo prikupili tijekom ranijih godina, različitim teleskopima i iz različitih zvjezdarnica. Sada pomoću Webba možemo dobiti dojmljive fotografije tih oblaka. U slučaju Oblaka Digel 2 nisam očekivala da ćemo vidjeti tako živu zvjezdorodnu aktivnost i te spektakularne mlazove."

Zvijezde u nastanku

Premda se Oblaci Digel nalaze u našoj galaktici, oni su razmjerno siromašni elementima težim od helija. Zbog toga su oni svojim sastavom sličniji patuljastim galaktikama ili Mliječnom Putu na početku njegova razvojnog puta. Ovi su istraživači, stoga, iskoristili priliku da Webbom zabilježe aktivnost u četiri jata mladih zvijezda unutar Oblaka Digel 1 i 2: jata su dobila oznake 1A, 1B, 2N i 2S.

U slučaju Oblaka 2S, Webb je snimio glavno jato koje sadrži mlade, netom oblikovane zvijezde. To gusto napučeno područje je prilično aktivno i u njemu nekoliko zvijezda proizvodi duge mlazove od materijala koji brizga s njihovih polova. Pored toga, iako su znanstvenici već ranije pretpostavili da se unutar toga oblaka nalazi jedno podjato, Webb je svojim fotografskim mogućnostima po prvi put potvrdio njegovo postojanje.

"Znamo iz proučavanja drugih zvjezdorodnih područja, koja su nam bliža, da zvijezde u najranijim fazama svoga nastanka s polova emitiraju mlazove", kaže (Michael) Ressler, drugi autor spomenutog znanstvenog rada i glavni istraživač u ovom promatračkom programu. "Ono što me je zaprepastilo jest to što smo u Webbovim podacima ugledali veći broj tih mlazova koji brizgaju u različitim smjerovima iz zvijezda u jatu. Sve to pomalo nalikuje vatrometu koji pršti na sve strane."

Štorija o zvijezdama

Ove Webbove slike su samo zagrebale po površini Ekstremnog ruba Galaktike i oblakâ Digel. One za ove istraživače predstavljaju tek polaznu točku. Astronomi namjeravaju ponovno posjetiti taj daleki dio Mliječnog Puta kako bi pronašli odgovore na više zagonetki koje ih sada muče. To uključuje i razdiobu zvijezda unutar tamošnjih zvjezdanih jata prema njihovim masama. Ta bi im izmjera pomogla da shvate kako neki određeni okoliš može utjecati na različite vrste zvijezda tijekom njihova nastanka.

"Zanima me nastavak istraživanja zvjezdorodnog procesa u tim područjima. Udruživanjem podataka dobivenih različitim opservatorijima i teleskopima, možemo istražiti svaku fazu razvojnog procesa", kaže Izumi. "Namjeravmo istražiti i cirkumstelarne diskove u tim predjelima. Još ne znamo zašto im je životni vijek kraći negoli je u zvjezdorodnim područjima koja su nam bliže. A naravno, voljeli bismo razumjeti i kinematiku mlazova koje smo uočili u Oblaku 2S."

Premda je priča o nastanku zvijezda složena i iako su neka od njenih poglavlja još uvijek zaogrnuta velom tajne, Webb nam pruža tragove koji astronomima pomažu iščitati cijelu tu zakučastu štoriju.

Spomenuti znanstveni rad je upravo objavljen u Astronomskom dnevniku.

Na dodatnoj slici je uz glavno jato ucrtano pet strelica koje ističu pravce pružanja pet mlazova iz protozvijezda u Oblaku Digel 2S.

NASA, ESA, CSA, STScI, Michael Ressler (NASA-JPL)

Velika slika: https://stsci-opo.org/STScI-01J5NSKG3DW0F4PP1DVZW20RF2.png

https://webbtelescope.org/.../news.../2024/news-2024-131

Preuzeto sa FB