Ovo je nova Slika mjeseca s ESA-inog sajta Svemirskog teleskopa James Webb.

Slike i animacije su, redom, kako je opisano na kraju članka.

Vidi i https://www.facebook.com/.../4910.../posts/7665291703560602/ !


Priredio i prilagodio: 
Zoran Knez
AstroMosor

ngc4449

Zvjezdorodni vatromet

Na ovoj novoj slici snimljenoj NASA/ESA/ESA-inim Svemirskim teleskopom James Webb, prikazana je patuljasta galaktika NGC 4449. Ta se galaktika, poznata i kao Caldwell 21, nalazi na oko 12,5 milijuna svjetlosnih godina od nas, u zviježđu Lovačkih Pasa. Ona je članice galaktičke skupine M94, bliske susjede Mjesne skupine u kojoj se nalazi i naš Mliječni Put.

U NGC 4449 nove zvijezde nastaju već nekoliko milijardi godina, ali je u ovom trenutku taj proces u njoj puno življi no što je bio ranije. Tako neobično intenzivan zvjezdorodni proces se naziva zvjezdanim praskom ("starburst"), zbog čega NGC 4449 svrstavamo u zvjezdoprasne galaktike. Zapravo, uz sadašnju stopu zvjezdorodne aktivnosti, zalihe plina za proizvodnju zvijezda koje postoje u njoj, bit će iscrpljene za sljedećih oko milijardu godina. Zvjezdani prasak se obično zbiva u središnjim predjelima galaktika, ali NGC 4449 pokazuje tu vrstu aktivnosti u svom većem dijelu. Najmlađe zvijezde se zatiču ne samo u njenoj jezgri, već i u strujama tvari koje je okružuju. Ta trenutna sveprisutna provala zvjezdorodne aktivnosti je vjerojatno bila potaknuta međudjelovanjem ili čak stapanjem s nekom manjom galaktikom. Zapravo, astronomi drže da je bila riječ o međudjelovanjima s nekoliko takvih susjeda.

NGC 4449 nalikuje praiskonskim zvjezdorodnim galaktikama, koje su rasle međusobnim stapanjem i nakupljanjem na sebe manjih zvjezdanih sustava. Kako nam je NGC 4449 dovoljno blizu da je možemo detaljno proučavati, ona je savršen laboratorij u kojemu astronomi mogu doznati što se moglo događati tijekom nastanka i razvoja galaktika u ranom svemiru.

Ovo promatranje NGC 4449 je provedeno Webbom kao dio istraživanja nazvanog FEAST (Feedback in Emerging extrAgalactic Star clusTers). Druge dvije mete promatranje u sklopu FEAST-a, M51 i M83, već su bile predstavljene na Webbovim Slikama mjeseca, prošle godine.

1

Prva slika je kompozit sastavljen od podataka dobivenih putem dva Webbova instrumenta, NIRCam-e i MIRI-ja. Te opservacije, provedene u infracrvenom području, otkrivaju pomalo sablasne pipke od plina, prašine i zvijezda u toj galaktici.

2

Druga slika je NIRCam-ina fotografija. Svjetlocrvene točke na njoj su područja bogata vodikom ioniziranim zračenjem iz netom oblikovanih zvijezda. Difuzno plavo svjetlo oko središnjeg dijela galaktike otkriva razdiobu starijih zvijezda. Zbijena svjetloplava područja unutar crvenog ioniziranog plina, koncentirana pretežno u vanjskim dijelovima galaktike, pokazuju gdje se nalaze jata mladih zvijezda.

3

Treća slika je snimljena putem MIRI-ja, kamere za srednje infracrvene valne duljine. I dok mi očima opažamo jedino svjetlo valnih duljina od oko 0,38 do 0,75 mikrona, MIRI vidi valne duljine od 5 do 28 mikrona. On, međutim, obično ne opservira odjednom u cijelom tom opsegu valnih duljina. Umjesto toga, MIRI ima sustav od deset filtera koji mu omogućuju da registrira samo točno određene dijelove spomenutog spektralnog opsega. Primjerice, jedan od MIRI-jevih filtera koji su uporabljeni za izradu ove galaktike (označen s F770W), omogućuje zrakama valnih duljina od 6,581 do 8,687 mikrona da prođu kroz njega.

MIRI-jevi podaci otkrivaju pipke od plina, prašine i zvijezda. Svjetloplave točke su bezbrojne pojedinačne zvijezde, dok svjetložuti predjeli koji su isprepliću po cijeloj galaktici otkrivaju gdje se nalaze aktivne rađaonice zvijezde. Narančasto-crvena područja su mjesta na kojima ima organskih tvari zvanih policiklički aromatski ugljikovodici: F770W je osobito pogodan za snimanje tih važnih molekula.

4

Četvrta slika je fotografija NGC 4449 koju je u vidljivom svjetlu snimio NASA/ESA-in Svemirski teleskop Hubble, a koja je bila objavljena 2007. g.

(Animacije uspoređuju NIRCam-inu i MIRI-jevu fotografiju, odnosno Webbovu kompozitnu sliku i fotografiju koju je u vidljivom svjetlu ranije bio načinio Hubble. Prim. prev.)

ESA/Webb, NASA & CSA, A. Adamo (Stockholm University) and the FEAST JWST team / NASA, ESA, A. Aloisi (ESA/STScI) and The Hubble Heritage (STScI/AURA)-ESA/Hubble Collaboration

Velika kompozitna slika: https://cdn.esawebb.org/archives/images/large/potm2405a.jpg

Velika NIRCam-ina slika: https://cdn.esawebb.org/archives/images/large/potm2405b.jpg

Velika MIRI-jeva slika: https://cdn.esawebb.org/archives/images/large/potm2405c.jpg

Velika Hubbleova slika: https://cdn.esahubble.org/arch.../images/large/heic0711a.jpg

https://esawebb.org/images/potm2405a/

 


Preuzeto sa FB


 


Komentari

  • Драган Танаскоски said More
    Iako je to najveća brzina nečega što... 10 sati ranije
  • Baki said More
    Dobar izbor, zaslužuje pađnju. Sonda... 12 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Bilo je još, za ćirilicu, ne bih rekao... 13 sati ranije
  • Željko Kovačević said More
    Sjajan tekst! 15 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Evo analogije koja može da pomogne... 1 dan ranije

Foto...