Ovo je novi članak sa sajta NASA-inog Rendgenskog opservatorija Chandre. Opet nekakvi nanizani biseri!

Prva slika je kompozit o kojemu je riječ u tekstu, a druga je isto to, samo s natpisima i umetkom gore lijevo. Slijede komponente toga kompozita, i to, redom, rendgenska, radiovalna i optička. Potom slijedi slika koja je u donjem tekstu opisana kao "druga", a nakon nje i ona koja je u umetku na drugoj priloženoj slici.

LOFAR je dislocirani radioteleskop koji se u najvećoj mjeri nalazi u Nizozemskoj, ali kojega ima i u još barem 7 drugih europskih zemalja. Hvata radiovalove valnih duljina od 1,3 do čak 30 metara. Na posljednjoj slici je jedna LOFAR-ova komponenta koja se nalazi u Njemačkoj (Effelsberg). Ne, LOFAR nije to stometarsko zdjelasto čudo u pozadini slike, već ti štapići i mreže razapete po tlu, vidljivi u prednjem planu! (Stefan Wijnholds)


Priredio i prilagodio: 
Zoran Knez
AstroMosor

CrnaJamaZK 3Stavite kursor na sliku

Crna jama slaže zvjezdane bisere u nisku

Astronomi su otkrili jednu od najsnažnijih ikada viđenih provala iz neke crne jame. Ta orijaška eksplozija koja se zbila prije više milijardi godina, mogla bi pomoći u tumačenju jednog izuzetnog obrasca od zvjezdanih jata koji se javlja oko dviju masivnih galaktika, a koji nalikuje bisernoj niski.

To je otkriće ostvareno u sustavu poznatom kao SDSS J1531+3414 (ili kraće SDSS J1531), udaljenom od nas 3,8 milijardi svjetlosnih godina. U istraživanju je korišteno nekoliko različitih teleskopa, uključujući tu i NASA-in Rendgenskim opservatorij Chandru i radioteleskop LOFAR (Low Frequency Array).

CrnaJamaZK 5

SDSS J1531 je masivno galaktičko jato koje sadrži stotine galaktika i ogromni spremnik vrućeg plina i tamne tvari. U srcu SDSS J1531 se sudaraju dvije najveće galaktike toga jata. Oko tih divova u međusobnom stapanju, vidi se 19 velikih zvjezdanih jata, tzv. superjata, poput bisera na ogrlici nanizanih u obliku slova "S". Jedan tim astronoma je uporabio podatke dobivene u rendgenskom, radio i optičkom području kako bi dokučio na koji je način vjerojatno nastao taj neobični niz zvjezdanih jata.

Ključni trag za odgonetanje te zagonetke je pružilo otkriće ostataka jedne drevne, orijaške provale koja se zbila u SDSS J1531. Provala se vjerojatno zbila kada je supermasivna crna jama u središtu jedne od velikih galaktika proizvela ekstremno energični mlaz. Dok se taj mlaz prostirao svemirom, on je okolni vrući plin odgurivao sve dalje od crne jame, stvarajući na taj način ogromnu šupljinu.

Osase Omoruyi, iz Centra za astrofiziku | Harvard & Smithsonian (CfA), koja je vodila to istraživanje, uspoređuje pronalazak spomenute šupljine s iskapanjem nekog fosila. "Vidimo taj sustav onakvim kakav je on bio prije četiri milijarde godina, nedugo nakon nastanka Zemlje", kaže one. "Ta prastara šupljina, fosil utjecaja crne jame na matičnu galaktiku i njenu okolicu, pokazala nam je što se u tom jatu zbilo skoro 200 milijuna godina ranije."

Na postojanje šupljine su ukazala "krila" od sjajne rendgenske emisije uočene Chandrom, koja pokazuje gdje se blizu središta SDSS J1531 nalazi gusti plin. Ta krila tvore rub šupljine, dok je rijeđi plin između njih dio šupljine. LOFAR je zabilježio radiovalove koje odašilju nabijene čestice unutar šupljine, nanesene svojedobno mlazom. Uzeta zajedno, ta dva skupa podataka pružaju uvjerljiv dokaz da je u davnoj prošlosti na tom mjestu došlo do enormne eksplozije.

Astronomi su otkrili i hladni, i topli plin blizu otvora šupljine. Ti su materijali uočeni ALMA-om (Atacama Large Millimeter and submillimeter Array), odnosno pomoću teleskopa Gemini sjever. Oni zaključuju da se dio vrućeg plina koji je bio odgurnut dalje od crne jame na koncu ohladio, pa ga danas vidimo kao hladnog ili samo toplog. Istraživači smatraju da su plimne sile koje stvaraju dvije galaktike u sudaru zbijale plin duž zavojitih linija, što je dovodilo do nastanka zvjezdanih jata sličnih "bisernoj niski".

CrnaJamaZK 7

"Rekonstruirali smo vjerojatni sljed događanja u tome jatu, koja su se odvijala preko ogromnih udaljenosti i tijekom dugim vremenskih razdoblja. Sve je počelo kada je jedna crna jama, široka tek sitan djelić svjetlosne godine, napuhala šupljinu široku skoro 500 tisuća svjetlosnih godina", kaže Grant Tremblay, koautor znanstvenog rada kojim je istraživanje opisano, također iz CfA. "Taj jedan događaj je skoro 200 milijuna godina kasnije pokrenuo proces nastanka jata mladih zvijezda, od kojih svako ima promjer od po nekoliko tisuća svjetlosnih godina.

CrnaJamaZK 2

Omoruyi i njeni kolege vide jedino radiovalove i šupljinu na strani jednog od mlazova. Crne jame obično proizvedu dva mlaza, u nasuprotnim pravcima. Tim je uočio i emisiju radiovalova dalje od galaktika, koja bi mogla biti ostatak drugog mlaza, ali ona nije povezana s uočenom šupljinom. Istraživači su zaključili da su radiovalni i rendgenski signali druge provale mogli izblijedjeti do neprepoznatljivosti. (Ovo je malo nejasno. Drugi, nasuprotni mlaz bi trebao biti posljedica iste provale koja je proizvela mlaz čije posljedice vidimo. Prim. prev.)

"Smatramo da imamo uvjerljive dokaze da se ta enormna eksplozija zbilja dogodila, ali bit će nam potrebno još promatranja Chandrom i LOFAR-om da to definitivno i potvrdimo", kaže Omoruyi. "Nadamo se doznati više o porijeklu šupljine koju smo već uočili, ali i pronaći onu za koju očekujemo da postoji na drugoj strani crne jame."

Spomenuti znanstveni rad je objavljen u Astrofizikalnom dnevniku, a dostupan je i na Internetu.

Kompozitna slika prikazuje SDSS J1531 u rendgenskim zrakama dobivenima Chandrom (plavo i ljubičasto), udruženima s radiovalnim podacima prikupljenima LOFAR-om (tamnoružičasto). Na sliku su umetnuti i optički podaci dobiveni Svemirskim teleskopom Hubble (žuto i bijelo). U umetku je povećano središte SDSS J1531 u vidljivom svjetlu: prikazane su dvije velike galaktike i zavojiti niz od 19 velikih zvjezdanih jata (plavo).

CrnaJamaZK 1

Druga slika je sastavljena od optičko-radiovalne slike (lijevo), na koju je dodan hladni plin (zeleno), te optičke slike (desno), na koju je dodan topli plin (crveno).

X-ray: NASA/CXC/SAO/O. Omoruyi et al.; Optical: NASA/ESA/STScI/G. Tremblay et al.; Radio: ASTRON/LOFAR; Image Processing: NASA/CXC/SAO/N. Wolk

https://chandra.harvard.edu/photo/2024/beads/

CrnaJamaZK 6 


Preuzeto sa FB


 


Komentari

  • Rapaid said More
    Ako se uzme da se sve kreće brzinom... 1 dan ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Ah, kako da niko nije čuo za... 1 dan ranije
  • davor94 said More
    :D :D Henri Poincaré je osnova, za... 2 dana ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Kao diplomirani ucesnik skole, mogu vam... 4 dana ranije
  • Zoran said More
    Religija STOP
    DA astronomija,
    bravo... 4 dana ranije

Foto...