Na ST Džejms Veb, kamera NIRCam detekcijom bliskih i MIRI detekcijom srednjih infracrvenih zraka posmatraju različite komponente iste galaksije, pri čemu je MIRI posebno osetljiv na regione bogate gasom (žuti kovitlaci na slici) i NIRCam pogodan za posmatranje gusto zbijenog polja zvezda.

Nepravilna galaksija NGC 6822, udaljena oko 1,5 miliona svetlosnih godina je najbliža Mlečnom putu, a nije njegov satelit. Sadrži mali procenat elemenata veće mase od vodonika i helijuma. Ima nisku metalnost koja je ključni koncept u astronomiji, delom zato što zvezde tokom svog života uglavnom proizvode elemente veće mase od vodonika i helijuma. U vrlo ranom Univerzumu, pre nego što je nastala prva generacija zvezda, živela i umrla sve je imalo veoma nisku metalnost. Ovo čini savremene objekte niske metalnosti, kao što je NGC 6822 interesantnim za razumevanje kako su se procesi kao što su evolucija zvezda i životni ciklus međuzvezdane prašine dogodili u ranom Univerzumu. Ovo je bio motiv za Vebova posmatranja NGC 6822, za bolje razumevanje kako se formiraju zvezde i kako se razvija prašina u okruženjima sa niskim nivoom metala.

NGC 6822 je otkrio E. E. Barnard, i predstavio u kratkom radu 1884. u The Sidereal Messenger: kratkotrajnom, ali važnom američkom astronomskom mesečniku koji je izlazio između 1882. i 1891. Kao i kod mnogih astronomskih objekata koji su izgledali difuzno na teleskopima tog vremena, NGC 6822 je pogrešno kategorisana kao „izuzetno slaba maglina“.

Tokom narednih nekoliko godina grešilo se oko prividne veličine, sjaja, vrste objekta NGC 6822 jer u to vreme astronomi nisu pravilno uzimali u obzir koliko isti objekti različito izgledaju različitim teleskopima. Edvin Habl je detaljno proučavao NGC 6822. Rad koji je objavio 1925. je bio izuzetno važan za razumevanje univerzuma, jer je po Hablovim rečima: „N.G.C. 6822, [bio] prvi objekat definitivno izvan galaktičkog sistema”. Ovaj rad je doprineo rešavanju debate astronoma o obimu Univerzuma u ​​to vreme, demonstrirajući da postoje astronomski objekti koji se nalaze izvan Mlečnog puta. Suzan Kajzer, prva žena koja je doktorirala astronomiju na Kaltehu je nastavila proučavanje ove galaksije. Njena teza iz 1966. je najtemeljniji prikaz ove galaksije sve do 2000-ih. Sada Veb nastavlja proučavanje ove ključne lokalne galaksije.

Prasina-5

Prasina-6

Prasina-7

Prasina-8
Kliknite na slike da se uvećaju

Opis slike: Gusto polje zvezda sa oblacima gasa i prašine. Oblaci su isprekidani i tanki, gusti i sjajni delovi zaklanjaju centar slike. Udaljene galaksije različitih oblika i veličina sijaju kroz gas. Neke zvezda su malo veće od ostalih, sa vidljivim difrakcijskim šiljcima; dve zvezde u prvom planu su svetle u donjem desnom uglu.]

https://esawebb.org/images/potm2307a/

SVE JE FIZIKA
Miša Bracić
MisaBracic portret 

 


Komentari

  • Rapaid said More
    Ako se uzme da se sve kreće brzinom... 3 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Ah, kako da niko nije čuo za... 3 dana ranije
  • davor94 said More
    :D :D Henri Poincaré je osnova, za... 4 dana ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Kao diplomirani ucesnik skole, mogu vam... 6 dana ranije
  • Zoran said More
    Religija STOP
    DA astronomija,
    bravo... 6 dana ranije

Foto...