Nakon poduže stanke, na NASA-inom sajtu Svemirskog teleskopa James Webb su objavljena dva nova članka. Ovo je prvi od njih, uz koji ide jedna nevjerojatna slika od skromnih 237 milijuna piksela. Preporučam da je pogledate u punoj veličini. Ima se što gledati i vidjeti! Dodatni komentari su u prijevodu, što uključuje i nekoliko podataka o toj "sjajnoj" zvijezdi koja bode oči desno od središta slike.

Priložene slike su, redom, smanjena verzija ogromnog gorespomenutog kompozita, dvije dodatne slike koje se spominju pri kraju donjeg teksta, treća dodatna slika koja uspoređuje detalje nove Webbove i stare Hubbleve fotografije i iz koje je razvidno da Hubble nije vidio tu duguljastu, zaelipsanu crvenkastu galaktiku, te smanjeni detalj s desne strane velikog Webbovog mozaika, na kojemu se vidi mnoštvo gravitacijskom lećom Pandorinog jata u lukove svijenih dalekih galaktika.

Webb otkriva nove detalje u Pandorinom jatu

Astronomi su objavili novu dugo eksponiranu sliku snimljenu NASA-inim Svemirskim teleskopom James Webb, na kojoj su prikazane dosad neviđene pojedinosti u dijelu svemiru zvanom (galaktičko) jato Pandora (Abell 2744). Webbova slika zapravo prikazuje tri galaktička jata - svako za sebe već prilično masivno - koja se međusobno stapaju u jedno "megajato". Udružene mase triju galaktičkih jata tvore moćnu gravitacijsku leću, prirodnu pojavu pojačavanja svjetla djelovanjem sile teže. Zahvaljujući tome, moguće je vidjeti i puno udaljenije galaktike u ranom svemiru, kao kroz nekakvo povećalo.

KolazPandora

Dosad je detaljeno bila istražena jedino središnja jezgra Pandore, i to NASA-inim Svemirskim teleskopom Hubble. Udruživši moć Webbovih infracrvenih instrumenata s djelovanjem nekoliko gravitacijskih leća prisutnih u ovom širokom mozaičnom vidnom polju, astronomi su željeli uravnotežiti širinu i dubinu i na taj način utrti novi put u kozmološkim istraživanjima razvoja galaktika.

"Drevni mit o Pandori govori o ljudskoj znatiželji i otkrićima koja odvajaju prošlost od sadašnjosti. Čini mi se da nas to na primjeren način povezuje s novim predjelima svemira koje nam Webb otkriva, što uključuje i ovaj novi, daleko bačeni pogled prema Pandorinom jatu", kaže astronomkinja Rachel Bezanson, iz Sveučilišta Pittsburgha (am. sav. drž. Pennsylvania), jedan od glavnih istraživača u Webbovom promatračkom programu UNCOVER (Ultradeep NIRSpec and NIRCam ObserVations before the Epoch of Reionization). (Mislim da mit o Pandori i njenoj kutiji govori o nečemu sasvim drugom. Prim. prev.)

"Kada su stigle prve Webbove slike Pandorinog jata, moram priznati da smo svi ostali bez teksta", kaže Bezanson. "U nama bližem jatu se na tim fotografijama vidjelo pravo obilje pojedinosti, a usto je na njima ostalo zabilježeno i mnoštvo dalekih galaktika povećanih gravitacijskom lećom. Posve sam se izgubila gledajući te slike! Webb je nadmašio naša očekivanja." Ova nova slika je mozaik sastavljen od četiri Webbove fotografije, na kojemu je zabilježeno oko 50 tisuća izvora bliskoinfracrvenog svjetla. (Slika je kompozit od fotografija snimljenih kroz šest filtera, što bi trebalo značiti da su u nju ugrađeni podaci zabilježeni na 24 sirove fotografije. Valne duljine od 1150 i 1500 nanometara su na slici obojene plavo, one od 2000 i 2770 nanometara zeleno, a one od 3560 i 4440 nanometara crveno. U okviru ovog istog promatračkog programa (br. 2561) je proizvedeno više od 3000 sada arhiviranih datoteka! Prim. prev.)

Osim što (pojačavaju svjetlo i) povećavaju (daleke objekte), gravitacijske leće izobličuju izgled dalekih galaktika. One zbog toga izgledaju jako različite od tih koje su nam puno bliže. Galaktičko jato je toliko masivno da ono svojom silom težom izobličuje samo tkivo prostorvremena, i to u dovoljnoj mjeri da svjetlo iz dalekih galaktika koje prolazi kroz taj izuvijani prostor i samo mora biti svijeno i izobličeno.

Astronom Ivo Labbe iz Tehnološkog sveučilišta Swinburne u Melbourneu, jedan od glavnih istraživača programa UNCOVER, kaže da je Webb u jezgri gravitacijske leće - koja se na Webbovoj slici vidi dolje desno i koja nikada prije nije bila fotografirana Hubbleom - otkriva stotine dalekih galaktika propuštenih kroz leću. One se na slici vide kao blijedi lukovi. Kako "zumiramo" u sliku, tako se pojavljuje sve više i više tih lukova. (Hubble je snimio nakupinu galaktika koje se vide na lijevoj strani Webbove slike. Prim. prev.)

"Pandorino jato, kako ga je vidio Webb, pokazuje nam se sada kao jača, prostranija, dublja i bolja leća", kaže Labbe. "Moj prvi dojam o toj slici je bio taj da mi je ona izgledala toliko lijepo da bi mogla biti i simulacija nastanka galaktika. Morali smo neprestano podsjećati sami sebe da su to stvarni podaci, da smo to upravo ušli u novu astronomsku eru!"

UNCOVER-ov tim je uporabio Webbovu NIRCam-u kako bi snimio ovo jato ekspozicijama koje su trajale od 4 do 6 sati. Ukupno vrijeme promatranja je trajalo oko 30 sati. Sljedeći korak je pomni pregled fotografskih podataka radi izbora galaktika koje će naknadno biti promotrene i NIRSpec-om. Taj će Webbov instrument dati precizne izmjere udaljenosti do dalekih galaktika koje vidimo kroz gravitacijske leće, kao i detaljne informacije o njihovu kemijskom sastavu. Na taj će način biti stečeni novi uvidi u ranu fazu izgradnje i razvoja galaktika. UNCOVER-ov tim očekuje da će ta NIRSpec-ova promatranja provesti ovog ljeta.

U međuvremenu, svi NIRCam-ini fotometrijskih podaci su objavljeni tako da se i drugi astronomi mogu upoznati s njima i pripremiti vlastita znanstvena istraživanje uz oslonac na bogati Webbov arhiv. "Nastojimo pomoći astronomskoj zajednici da na najbolji mogući način iskoristi ovaj fantastični izvor podataka kojega imamo u Webbu", kaže Gabriel Brammer, jedan od istraživača uključenih u UNCOVER, iz Centra za kozmičko svitanje Instituta Niels Bohr, pri Sveučilištu Copenhagena. "Ovo je tek početak svih tih čudesnih istraživanja koja ćemo provoditi Webbom."

(...) Na desnoj strani slike se vidi jedna sjajna zvijezda u našoj galaktici, prepoznatljiva po specifičnim Webbovim difrakcijskim šiljcima. (Ta zvijezda, Gaia DR2 2320212561036984192, ima zeleni prividni sjaj od m = 12,5. Plavi sjaj joj je približno m = 13.0, a crveni m = 12,0. To znači da je riječ o crvenkastoj zvijezdi. Udaljena je od nas malo manje od 900 svjetlosnih godina. Njen stvarni sjaj je približno jednak dvjema trećinama stvarnog sjaja Sunca. To nije u neskladu s njenom pretežno crvenom bojom. Dapače! Prim. prev.) Sjajni bijeli izvori koji su na slici okruženi magličastim sjajem, galaktike su u Pandorinom jatu. (...)

Gravitacijskom lećom povećane daleke galaktike su na ovoj slici crvene, a često i izobličene u duguljaste lukove. Mnoge od njih vidimo u ranom svemiru, a zahvaljujući Webbu i gravitacijskoj leći koju tvori jato Pandora, mi ih možemo i proučavati. Prava priroda ostalih crvenih izvora na ovoj slici tek treba biti ustanovljena Webbovim NIRSpec-om. Jedan intrigantni primjer (prva dodatna slika) je jedan izuzetno zbijeni izvor koji se vidi kao crvena točkica, unatoč povećanju gravitacijskom lećom. Jedna od mogućnosti jest to da je tu riječ o svijetlećem disku plina oko jedne supermasivne crne jame u ranom svemiru. (Taj kompaktni izvor se prividno nalazi usred grupacije galaktika na lijevoj strani slike. Na Hubbleovoj slici se on jedva nazire. Prim. prev.) NIRSpec-ovi podaci će pokazati koliko su izvori izabrani za promatranje daleko od nas i kakav im je sastav. To će nam pružiti obilje dosad nedostupnih podataka o svemiru i njegovu razvoju tijekom vremena. (Druga dodatna slika crvenom kružnicom ističe jednu daleku galaktiku koja se na slici nalazi ispod skupine galaktika na lijevoj strani, a koja nije bila zabilježena Hubbleovom opservacijom. Prim. prev.)

Webb: NASA, ESA, CSA, Ivo Labbe (Swinburne), Rachel Bezanson (University of Pittsburgh); IMAGE PROCESSING: Alyssa Pagan (STScI)  

Hubble: NASA, ESA, and J. Lotz, M. Mountain, A. Koekemoer, and the HFF Team (STScI)

Velika slika (17644 X 13422, 186.09 MB): https://stsci-opo.org/STScI-01GQQF9WVPFVMCVHRZY54N2TAR.png

Video: https://stsci-opo.org/STScI-01GS5TQG37XP368QSHE6X1RY7A.mp4

https://webbtelescope.org/.../news.../2023/news-2023-107

 

 


Komentari

  • polux11 said More
    Naljutiće se Kinezi što njihove... 19 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Neka vam uspije,baš lepo!!!!!!!lp 22 sati ranije
  • Baki said More
    Dobar izbor. Kakva je budućnost... 2 dana ranije
  • Baki said More
    Prvo zabeleženo zapažanje T CRB-a... 3 dana ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Mars je imao aktivno magnetno polje u... 5 dana ranije

Foto...