Kada sam se upuštao u ovu malu avanturu lova na zvijezde, nisam planirao to pretvoriti u nebesku "hajku". No, kada je krenulo, nisam se mogao zaustaviti. Ispočetka me zanimalo kako izgleda Stribor, zvijezda kojoj su Hrvati dali ime. I kada sam ju snimio, poželio sam snimiti i ostale zvijezde kojima su kumovali narodi zemalja bivše nam zajedničke države, a koje su nam u neposrednom susjedstvu. I tako sam nastavio. Osim hrvatskog Stribora, snimio sam Bosonu iz BiH, Moravu iz Srbije i ostala mi je još samo Irena iz Slovenije. Razlika je bila samo u tome da se Irena u vrijeme snimanja (3.1.2020. godine) vidjela rano ujutro u zviježđu Herkula, prije izlaska Sunca.
Često se pitam šta sad radi 'New Horizons'? Iako je skoro duplo lakši od 'Voyagera' – trenutno ima nešto više od 410 kg – ipak je imao napornu karijeru. Devet godina je leteo rekordnom brzinom do Plutona a onda još tri do tajanstvenog Kajperovog asteroida. Podataka nema šta sad radi, ali znam da se veza redovno održava i da je sonda u dobrom stanju. Rekli su da će NASA pokušati da istraži još jedan Kajperovac ali još nije doneta konačna odluka. Pročitaj zašto.
Svemirski teleskop Habl je snimio do sada hiljade maestralnih fotografija. Neke od su, prema izboru posetilaca društvenih mreža poslužile za Hablov kalendar 2020.
Čak i tupani danas znaju da su vojno najjače zemlje na svetu Amerikanci, Rusi i Kinezi. Oni malo upućeniji znaju da jedino Ameri i Rusi imaju tzv. trijade: nuklearne interkontinentalne rakete i na kopnu, i na vodi i u vazduhu. I Amerikanci i Rusi imaju suštinski različite strategije, što delom diktira i geografija, jer Amerika izlazi na dva svetska okeana a Rusi su najveća kopnena zemlja na svetu. Zato su Rusi bacili akcenat na kopnene snage, a SAD na pomorske. Američku nuklearnu udarnu pesnicu čini njenih 18 podmornica klase 'Ohio', naoružanih sa po 24 fantastične nuklearne rakete 'Trident'od kojih svaka poseduje po 14 MIRV bojevih glava! Da nemaju ništa drugo od naoružanja, 'Tridenti' su dovoljni da im osiguraju primat koji trenutno drže u svetu. Da vidimo šta kriju ti 'Tridenti'.
Već tradicionalno, pogledajmo kosmički saldo za 2019. Izvršeno je ukupno 102 orbitna lansiranja, što je manje nego 2018. (114), ali još uvek više od proseka za ovu deceniju. Kina je, već drugi put za redom, zemlja sa najviše lansiranja (34), prilično ispred druge Rusije (25). Ameri su na trećem mestu sa 21. lansiranjem, mada bi to moglo da bude i 27 ako uvrstimo 6 lansiranja raketa 'Electron' koje je kompanija 'Rocket Lab' izvršila za Novi Zeland ('Rocket Lab' je rođena kao novozelandska privatna kompanija, ali je to danas američka kompanija).
Mars... nama je to svijet najsličniji Zemlji. Fotografije krajolika ne razlikuju se odveć od fotografija kakve možemo napraviti na Zemlji, OSIM u jednom sitnom detalju; tamo (zasad) nema tragova života.
I toko nam stiže 2020-ta godina. Lepo se slažu ove cifre 2-0-2-0, a uz to ta godina je prestupna. Mora da razni numerolozi i drugi slični -olozi imaju neka ekskluzivna objašnjenja sudbine svakog pojedinca, pa i čovečanstva u globalu koja nas sve očekuju već od sutra.
Kao što vam je već poznato, povodom obilježavanja stote godišnjice od osnivanja Međunarodnog astronomskog saveza (IAU), organizacije koja jedina ima ovlasti dodjeljivati imena i oznake nebeskim tijelima, donijeta je odluka da se raspiše natječaj u kojemu su svi građani mogli predlagati imena zvijezdama i njihovim pripadajućim egzoplanetima odnosno ekstrasolarnim planetima (planeti oko drugih zvijezda van Sunčeva sustava) i glasati za najbolje prijedloge. Na raspolaganju je bilo 112 zvijezda i egzoplaneta, a u natječaju je učestvovalo 112 država iz cijeloga svijeta i svih kontinenata. Bosni i Hercegovini je pripala zvijezda oznake HD 206610 i njezin ekstrasolarni planet HD 206610b. Na tom natječaju, BiH je odabrala ime za dodijeljenu joj zvijezdu HD 206610, Bosona, a za planet HD 206610b, Naron.