Kada se pojavio prvi atom, kada je nastala prva zvezda, prva galaksija, supermasivna crna rupa, naša galaksija, Sunčev sistem, Zemlja, Mesec, prvi okean. Kada je nastao život, ozonski omotač, život na kopnu, kada se desilo prvo masovno izumiranje, kada se pojavio prvi kontinent, kada su nastali dinosaurusi, sisari, prve ptice, prvi cvet, čovek?
Kada je otkrivena vatra, teleskop, internet, veštački sateliti…
1915. god. Ajnštajn je stvorio strogi matematički model koji kaže da ne postoji nekakva privlačna sila koja deluje na daljinu, nego je u pitanju tkanje samog univerzuma koje svojim deformisanim oblikom čini da tela padaju...
Jedno od pitanja koja se na internetu mogu naći je i ovo iz naslova. Evo dogovora:
Jeste, naravno da povremeno padaju i to je dobra vest za nas i za čitav život na Zemlji. Jasno je da ta svemirska tela ne pogađaju samo Jupiter već i svako drugo telo koje im se nađe na putu. Stenovite planete i druga tela su puni ožiljaka nastalih od kometa i asteroida.
Razgovor sa Koradom Korlevićem, jednim od najpoznatijih astronoma sveta, bar što se tiče malih tela, ali i edukacije o važnim temama:
Da li je čovečanstvo na prekretnici? Kakva je budućnost čoveka? Preti li Zemlji katastrofa iz svemira? Kolika je opasnost od virusa, ne samo Covid19? Koliko će nas u narednom desetljeću ugroziti veštačka inteligencija…..?
2. novembra 2000, pre samo dvadeset godina, 'СоюзTM-31'se zakačio za stražnju port modula 'Звезда' Međunarodne kosmičke stanice (ISS). Trojica putnika na brodu, Juri Gidzenko, Sergej Krikaljov i William Shepherd, prešli su na stanicu i u tom je trenutku službeno započela Ekspedicija 1.