Fizičari Alen Aspe, Džon Klauzer i Anton Cajlinger dobili su Nobelovu nagradu za fiziku 2022. za eksperimente koji su dokazali krajinje čudnu kvantnu prirodu stvarnosti.
II DIO: Analiza uzoraka; problemi i dileme naučne zajednice; projekti bušenja antarktičkog leda od strane Evrope, SAD, Britanije, Kine, Japana i Australije; koncept budućeg ulaska malih robota ispod leda Enkelada i Evrope.
Američka robotička letjelica JUNO jučer, 29.09.2022., izvršila je niski prelet nad Jupiterovim mjesecom Europom, svega 352km iznad njegove površine. Na Zemlju upravo pristižu fantastične fotografije tog nama zanimljivog svijeta okovanog ledom. Smatramo kako se ispod njega nalaze oceani tekuće vode a u vodi možda i život. To je treći najbliži prelet nekog nebeskog tijela ikada.
Dosadašnji zapovjednik ISSa, ruski kozmonaut Oleg Artemyev predao je jučer (29.09.2022.) popodne po našem vremenu „zlatni ključ zapovjednika ISSa“ europskoj astronautkinji, italijanki Samanthi Cristoforetti. Prvi je to put da astronautkinja iz neke Europske zemlje zapovijeda najvećim kompleksom ljudske civilizacije u svemiru. Naša susjeda, astronautkinja Cristoforetti, vršiti će dužnost zapovjednice ISSa do sredine listopada odnosno do dolaska nove američko-rusko-japanske posade.
Još jedna veoma zanimljiva i korisna fotografija stigla je sa letelice, orbitera Junona i to juče, 29. septembra. To je fotografija Jupiterovog satelita Evrope pored koje je Junona proletela na svega 352 kilometra daljine. To je treći najbliži prolaz neke letelice pored ovog velikog satelita.