Ono što izgleda kao džinovski svemirski brod parkiran u bujnim stanovima Kupertina u Kaliforniji, zapravo je novo sedište Apple-ovog tehnološkog giganta. Prikladno nazvana Apple Park, ova zadivljujuća arhitektura prostire se na 176 hektara zemlje i možda je jedan od najlepših kampusa na svetu.
Kasiopeja A (Cas A) je ostatak supernove, nastao eksplozijom zvezde pre 340 godina, na oko 11 000 svetlosnih godina od Zemlje, u sazvežđu Kasiopeja. Prostire se na oko 10 svetlosnih godina.
Svaki put kada se na Mars spusti, ili sruši nešto sa Zemlje (sonda, rover, lender ili neuspeli orbiter) susednoj planeti, sem gvožđurije, isporučimo i nešto života. Nije da se to namerno radi. Naprotiv, naučnici i inženjeri, koji nadgledaju sklapanje međuplanetarnih letelica, se iz sve snage trude da ubiju sve živo na, i u, svakom instrumentu koji će dospeti na drugi svet, kako taj svet ne bi zarazili zemaljskim životom i tako se neplanirano umešali u njegovu evoluciju.
Stekli smo iskustvo u korišćenju ChatGPT-a i uočili smo jasno dve stvari, za koje možemo reći da su kvaliteti. Prvi kvalitet je njegova sposobnost razumevanja naših pitanja, i to na bilo kom jeziku. Drugi kvalitet su detaljni odgovori koje dobijamo. Jedno bez drugog ne ide. Ne bismo mogli da kažemo da nas razume, ako ne bismo dobijali smislene odgovore. Ili ako bismo dobijali smislene odgovore bez postavljanih pitanja, i tada ne bismo mogli da kažemo da nas razume.
Posle slike Neptuna, objavljene 2022. godine Veb prikazuje slike drugog prstenastog sveta, giganta Sunčevog sistema, ledene planete Uran. Opservatorija otkriva karakteristike atmosfere kao i najslabije prašnjave prstenove, koje su snimile samo svemirska letelica Vojadžer 2, 1986. godine i Kek opservatorija sa naprednom adaptivnom optikom.
Ovaj pojednostavljeni dijagram fazne krivulje jednog egozplaneta pokazuje promjenu ukupnog sjaja sustava zvijezda-planet do koje dolazi dok planet orbitira oko zvijezde. Sustav nam izgleda to sjajniji što je teleskopu kroz koji ga se promatra okrenut veći dio osvijetljene strane planeta.
Jedan međunarodni istraživački tim se poslužio NASA-inim Svemirskim teleskopom James Webb kako bi izmjerio temperaturu na stjenovitom egzoplanetu TRAPPIST-1 b. Mjerenje se temeljilo na termičkoj emisiji planeta: toplinskoj energiji odaslanoj u svemir u obliku infracrvenog svjetla kojega je registrirao Webbov MIRI. Mjerenje je pokazalo da dnevna strana toga planeta ima temperaturu od oko 500 kelvina (oko 230°C), a ono sugerira i to da tamo ne postoji nikakva značajnija atmosfera.