Pre dva dana, OpenAI kompanija koje je napravila GPT-4, najavila je softverske dodatke (plugs in) za GPT-4 koji će mu nadograditi funkcionalnost. Prvi najavljen je dodatak koji omogućavam GPT-u da pristupi internetu.
Posljednje dvije nove Hubbleove fotografije, netom objavljene na sajtu NASA-inog Centra za svemirske letove Goddard, prosljeđujem ovdje zajedno s prijevodima kratkih popratnih tekstova. Pokazalo se da je jedno od zvjezdanih jata na tim novim slikama otvoreno, a ne kuglasto.
Večeras nedugo nakon zalaska Sunca nad zapadnim obzorom očekuju nas Venera i mladi Mjesec. Osvijetljeno je sveg 4% njegova diska. To znači da nas u sutonu očekuje proljetni kolorit, presjajna Venera i tanašni Mjesečev srp. Prigoda je to za vidjeti i razumjeti „pepeljastu svjetlost”. U prijevodu srp Mjeseca će sjajiti ali vidjeti ćemo i cijeli njegov disk, to iz razloga što se svjetlost koju reflektira naš planet odražava od Mjesečeve površine.
Sudbina Kopernikove knjige, odnosno njegovog modela, ilustruje dobro jedan širi problem – odnos religije i nauke, tačnije vere i znanja. Razlog zašto ova dva sektora ljudske kulture nemaji i ne mogu imati zajednički presek leži u radikalno različitom karakteru njihovih učenja. Empirijske nauke, pa i nauka o Prirodi, bazirane su na našem iskustvu, koje evoluira u (istorijskom) vremenu. Religijsko učenje pak operiše neizbežno sa „apsolutnim istinama“, koje se ne mogu (ne smeju) menjat.
Srednjovekovna Evropa. Tu su neokupani vitezovi vitlali mačevima, jeli trulo meso, smatrali da je zemlja ravna, branili deve obučene u pojaseve nevinosti i mučili svoje neprijatelje grozomornim spravama. Samo što... radi se pre o izmišljotinama nego činjenicama. Stoga, odakle potiču svi ti mitovi o srednjem veku? I kako je srednji vek zapravo izgledao?
Da treba da pošaljete poslednju poruku u svemir koja sumira lepotu života na zemlji, šta biste rekli? Na ovo pitanje, za godišnjak Njujork tajmsa “Turning Points”, Ričard Dokins odgovorio je ovo:
Sastavljajući svoj Katalog maglica i zvjezdanih jata, čak je i veliki promatrač neba kakav je bio Charles Messier muku mučio da ugleda ovo zbijeno (kuglasto) zvjezdano jato. Prvi ga je 1752. uočio jedan (drugi) francuski astronom, iz današnje Južne Afrike, ali ga Messier katalogizirao tek 1778. g.
Da bismo bolje shvatili kakve su mogućnosti GPT-4, pogledajmo kako rešava ozbiljne testove koji su namenjeni za ljude i za mašine. U prethodnom tekstu smo prikazali koliko je verzija 4 bolja od prethodne verzije 3,5. Ali gde je GPT-4 u odnosu na čoveka?