Starship je dvostepeno svemirsko lansirno vozilo američke kompanije SpaceX. Ono što ovu letelicu čini ekskluzivnom jeste mogućnost da se koristi više puta čime se znatno smanjuju troškovi leta u svemir. To je danas najmasovnija i najmoćnija letelica ikada proizvedena.
Slika prikazuje svetlu ovalnu strukturu, okruženu slabijim većim prstenom, na crnoj pozadini. Oval odgovara svetlosti koja dolazi od zvezde WOH G64 i čaure oko nje, dok prsten može biti unutrašnja strana torusa prašine oko njih.
Svako od nas, kad vidi fotografiju, odmah pomisli da pred sobom ima objektivno predstavljen prizor i uglavnom ne sumnja u to što vidi. Stvarnost ipak ume da bude sasvim drugačija; čak i ako zanemarimo mogućnost fotomontaže (koja spada u domen tehničkih obmana itrikova), ostaje nam još mnogo zamki u koje ćemo nenamerno upasti kada dobijemo snimke vanzemaljskih letilica. Treba, recimo, biti iskusan meteorolog pa na slici 1 umesto džinovskih svemirskih brodova videti lentikularne oblake, kakvi se javljaju u nekim delovimasveta (snimak je iz Brazila). Ako želimo da prilikom analize fotografija izbegnemo slične zamke, evo na šta treba da obratimo pažnju:
Sredinom proslog stoljeća otkrivena je neobična skupina zvijezda intenzivnih, eksplozivnih promjena sjaja koje se ponavljaju u relativno kratkim intervalima. To su crveni patuljci - objekti slabašna sjaja koji nerjetko imaju tek desetinku Sunčeve mase. Njihovi iznenadni bljeskovi podsjećaju na one koji se mogu povremeno pojaviti na Suncu.
Milankovićevi ciklusi - Kako orbitalna mehanika utiče na Zemljinu klimu?
Klima planete Zemlje predstavlja dugoročnu promenu vremenskih uslova tokom perioda od više decenija pa do više miliona godina, a mehanizam koji objašnjava ove dugoročne promene otkrio je srpski naučnik Milutin Milanković, I danas je poznatiji pod nazivom Milankovićevi ciklusi. U ovom videu otkrićemo kako funkcionišu Milankovićevi ciklusi, I videćemo kako orbitalna mehanika utiče na dugoročnu promenu klime.
Ovo je lista predmeta koje su Zemljani bacili ili meko spustili na Veneru – i zatim napustili jer su odslužili svoje. Na listi se ne nalaze manji predmeti kao što su padobrani ili toplotni štitovi.
Kad zvijezde male mase, uključujući i Sunce, potroše nuklearno gorivo i u svom središtu više ne proizvode energiju, na kraju svog života se pod vlastitom težinom skupe u tijelo veličine Zemlje i onda se polako hlade. Pregršt njihova materijala ima masu od stotinu tona. Zbog energije oslobođene skupljanjem, površina zvijezde zagrijava se do visoke temperature pa ona još neko vrijeme svijetli - i to bijelim sjajem - pa je zato i zovemo bijelim patuljkom.
Sredinom proslog stoljeća otkrivena je neobična skupina zvijezda intenzivnih, eksplozivnih promjena sjaja koje se ponavljaju u relativno kratkim intervalima. To su crveni patuljci - objekti slabašna sjaja koji nerjetko imaju tek desetinku Sunčeve mase. Njihovi iznenadni bljeskovi podsjećaju na one koji se mogu povremeno pojaviti na Suncu.
Kad zvijezde male mase, uključujući i Sunce, potroše nuklearno gorivo i u svom središtu više ne proizvode energiju, na kraju svog života se pod vlastitom težinom skupe u tijelo veličine Zemlje i onda se polako hlade. Pregršt njihova materijala ima masu od stotinu tona. Zbog energije oslobođene skupljanjem, površina zvijezde zagrijava se do visoke temperature pa ona još neko vrijeme svijetli - i to bijelim sjajem - pa je zato i zovemo bijelim patuljkom.
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
