Kao menadžer misije Roseta zadužen je bio za projekate koji bi mogao biti ključan u otkrivanju tragova o poreklu života na Zemlji
Želeo bih da vas povedem u epsku avanturu svemirske letelice Rozeta. Praćenje komete i spuštanje svemirske sonde na nju bila je moja strast u poslednje dve godine. Da bih to uradio, treba da vam objasnim nešto o postanku Sunčevog sistema.
Serija „Tonight’s Sky“ proizvodi Space Telescope Science Institute (koji upravlja Svemirskim teleskopom Habl) u saradnji sa Nasinim Universe of Learning.
'Dragonfly', Nasina sonda koja će se sastojati od velikog drona koji će leteti nebom Titana, najvećeg Saturnovog meseca, biće lansirana 2027. godine. Ali ova sonda, koja će do ovog fascinantnog tela stići oko 2034. godine, neće istraživati metanska jezera i mora na severnoj hemisferi. Iz tog razloga i dalje se pojavljuju predlozi misija koje ne zanemaruju glavnu 'turističku' atrakciju ovog satelita. Poslednji od ovih projekata je 'POSEIDON, misija na Titan osmišljena za proučavanje jezera metana i etana. Misija bi morala da se sastoji od orbitera i 'površinskog' elementa, koji može biti ili veliki amfibijski dron, nazvan 'hidrodron' - vrsta plutajućeg 'Dragonflya' - ili mala flotila manjih dronova (ova posljednja opcija je jeftinija).
Keopsova piramida, ili Velika piramida u Gizi, izgrađena je pre 4.600 godina. Kada je izgrađena imala je 146 metara a u bazi široka 230 x 230 metara. Bila je najviša građevina sveta 3.800 godina. Ona je jedno od sedam svetskih čuda.
Arheolozi i egiptolozi ni danas ne znaju kako je tačno ona izgrađena, ali postoji više hipoteza…
Ko prati AM zna da o 'Voyagerima' pišem već decenijama. Svake godine makar nekoliko priča. Pošto je 'Voyager 2' skoro godinu dana leteo bez ikakvog kontakta sa Zemljom, dobra vest je da smo ponovo svi zajedno. Ova sonda je znatno bliža Suncu od svoje sestre, sporija je, ali pribavlja više podataka jer joj radi više instrumenata.
'Роскосмос' je za manje od četiri meseca lansirao svoj drugi modul na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS), iako bi mogao biti i poslednji. 24. novembra 2021. u 16:06 po moskovskom vremenu...
Apstrakt. Opisani su osnovni ciljevi popularizacije nauke. Objašnjen je značaj popularizacije za dodatnu afirmaciju prosvetnih ustanova kao i značaj korišćenja popularnih materijala u nastavi. Pobrojane su česte greške kod pripreme popularnih izlaganja, kao i različiti vidovi popularizacionih aktivnosti. Sve je ilustrovano primerima vezanim za aktivnosti tokom godine Teslinog jubileja.
15. novembra 2021, na sabajle po našem vremenu, Rusija je lansirala protivsatelitsku raketu 'Нудоль' (ASAT) s kozmodroma Plesetsk. Nekoliko minuta kasnije, glava presretačkog projektila sudarila se sa satelitom 'Космос 1408', takođe ruskim, uništivši ga na licu mesta stvorivši orbitni oblak krhotina sastavljen od hiljade fragmenata. 'Космос 1408' je u trenutku uništenja bio na visini od oko 490 km, što je iznad Međunarodne stanice (ISS) i Kineske stanice (CSS). Budući da se nalazi na orbiti nagiba 82,6º, nastali oblak krhotina (s visinama između 450 i 550 km) redovno prolazi kroz orbite obe kosmičke stanice – kao i stotine drugih satelita – svakih sat ipo, pa je NASA naredila posadi ISS-a da se skloni u povratne brodove dok ne procene situaciju.
Kada Bura u novembru par dana šiba tršćanskom obalom, uz hujanje vetra koje često zaglušuje sve ostale zvuke, čućete i zveckanje brodova. Ponekad me podseća na veseli koncert, nekada mi se čini da se brodići usidreni ovde tresu od straha:
Samogradnja teleskopa, s obzirom da je cena gotovog proizvoda jeftinija od pojedinačnih komponenti, danas je dovođena pod veliki znak pitanja. Velika preciznost i dobar estetski izgled teško se mogu postići upotrebom neprofesionalnih alata.