Vodič za posmatranje Meseca i Saturna
- Detalji
- Kategorija: Posmatranja
- Autor Astronomski magazin

Uskoro nas očekuje lep nebeski susret Meseca i Saturna.
Opširnije: Vodič za posmatranje Meseca i Saturna
Write comment (1 Comment) 
Uskoro nas očekuje lep nebeski susret Meseca i Saturna.
Opširnije: Vodič za posmatranje Meseca i Saturna
Write comment (1 Comment)
Tamne površine na Mesecu, danas poznate kao mesečeva mora (maria), kroz istoriju su različiti narodi tumačili na simboličan, mitološki ili praktičan način, u skladu sa svojim kulturnim i posmatračkim tradicijama.
Opširnije: Tamne površine na Mesecu – u tradiciji
Write comment (0 Comments) 
Gledamo ono što se u našem solarnom sistemu dešavalo u prvih milijardu godina njegovog stvaranja. Planetezimali, asteroidi i komete su se sudarali i zasipali Zemlju, Mesec i druge unutrašnje planete. Svemirski teleskop Habl je snimio slične događaje u obližnjem sistemu oko zvezde Fomalhaut.
Opširnije: Istorija solarnog sistema
Write comment (1 Comment)
Ove dvije galaktike izgledaju bliske susjede: mala sjajna spiralna galaktika naizgled obigrava po rubu jedne puno veće spiralke, smrknutog i uznemiranog lica. Ali izgled zna varati! Koliko su njih dvije uistinu blizu jedna drugoj? Nebeski par predstavljen ovom Hubbleovom Slikom tjedna, zajedničkim je imenom poznat kao Arp 4, a nalazi se u zviježđu Kita.
Write comment (0 Comments)

Ovaj članak će otkriti pet najupečatljivijih istina o pretnjama sa kojima se suočavamo i mogućim putevima koje čovečanstvo može izabrati u borbi za opstanak.
Opširnije: Zakoni koji određuju našu sudbinu
Write comment (1 Comment)
Mesec nam uvek prikazuje isto lice. Na Mesecu uvek vidimo iste kratere, ista “mora“ i iste konture pa se nameće pitanje: zašto je nikada ne vidimo drugu stranu Meseca? Odgovor leži u fascinantnom kosmičkom procesu koji se naziva „plimsko zaključavanje“ (tidal locking).
Opširnije: Zašto nam Mesec okreće uvek istu stranu?
Write comment (0 Comments)
Titan je najveći mesec planete Saturn i najveći je među 274 Saturnova meseca koja je poznato da kruže oko nje.
Opširnije: Ima li Titan zaista okean? Ili ne?
Write comment (0 Comments)
Zamislite razgovor između dva fizičara teorije struna. S jedne strane je Brajan Grin, proslavljeni fizičar i komunikator nauke. S druge, Edvard Viten, čovek koga Grin predstavlja kao "opšte smatranog najvećim fizičarem naše ere". Viten, jedini fizičar koji je ikada dobio Fildsovu medalju, najviše priznanje u matematici, skromno odgovara: "Rekao si da me nećeš sramotiti." Upravo taj spoj briljantnosti i intelektualne iskrenosti postavlja scenu za interesantan dijalog. Iz tog razgovora izdvajamo nekoliko ideja – nekoliko prozora u um izuzetno produktivnog i intelektualno uticajnog teoretičara koji se suočava sa najdubljim misterijama kosmosa, ne sa arogancijom, već sa dubokim poštovanjem prema onome što još uvek ne znamo.
Opširnije: Ideje koje menjaju stvarnost: Razgovor sa Edvardom Vitenom
Write comment (2 Comments)
Jedan od najpoznatijih principa u fizici je Ajnštajnova univerzalna granica brzine: ništa ne može putovati brže od svetlosti. To je ideja koju intuitivno razumemo. Kada bi Sunce iznenada nestalo, ne bismo to primetili odmah. Prošlo bi osam minuta pre nego što bi tama zavladala i pre nego što bi Zemlja odletela u svemir. Ovaj princip lokalnosti – ideja da se uticaji šire od mesta do mesta, a ne trenutno – temelj je moderne fizike.
Write comment (1 Comment)

Posljednja ovogodišnja Slika mjeseca NASA/ESA-inog Svemirskog teleskopa James Webb pruža uvid u jedno svečarsko područje ispunjeno svijetlećim oblacima plina i tisućama iskričavih zvijezda. To zvjezdano jato, poznato kao Westerlund 2, prebiva u zvjezdanom rasadniku zvanom Gum 29, na udaljenosti od 20 tisuća svjetlosnih godina od nas. Nalazi se u zviježđu Kobilice.
Opširnije: Patuljaste zvijezde iskre se na nebu
Write comment (0 Comments)