Kad zvijezde male mase, uključujući i Sunce, potroše nuklearno gorivo i u svom središtu više ne proizvode energiju, na kraju svog života se pod vlastitom težinom skupe u tijelo veličine Zemlje i onda se polako hlade. Pregršt njihova materijala ima masu od stotinu tona. Zbog energije oslobođene skupljanjem, površina zvijezde zagrijava se do visoke temperature pa ona još neko vrijeme svijetli - i to bijelim sjajem - pa je zato i zovemo bijelim patuljkom.
Kviz iz nauke i tehnologije od 20 pitanja | Testiraj svoje znanje!
"U ovom videu vam donosimo kviz iz nauke i tehnologije sa 20 izazovnih pitanja! 🔬🚀 Testirajte svoje znanje o naučnim principima, tehnološkim dostignućima i zanimljivim otkrićima iz sveta fizike, biologije, robotike i još mnogo toga! 🤖💡
Prelistavajući veliki broj priča očevidaca, od kojih su neke beskrajno naivne, neke duhovite i maštovite a neke čak prilično uverljive, stiče se utisak da su ovde u većini ljudi koji jedino žele da lansiraju priču i da na njoj nešto zarade, najčešće od prodaje štampi. Pored zarade, u isto vreme će prečicom, bez mnogo muke, doći i do publiciteta. Zanimljivo je da im u tome redovno pomažu zavedeni ljudi, tako što šire priču svima koji su gladni senzacija.
Naša galaksija, Mlečni put, je stara i ogromna. Nastala je pre 13,61 milijardu godina, a po veličini druga je u Lokalnom jatu, odmah posle Velike galaksije u Andromedi. (Lokalno jato je grupa od preko 80 gravitaciono povezanih galaksija). Do te veličine Mlečni put je stigao usisavanjem okolnih, manjih galaksija, u procesu koji astronomi vole da nazivaju galaktički kanibalizam.
Uz pomoć NASA-inog Svemirskog teleskopa Hubble, jedan međunarodni tim istraživača kojega su vodili znanstvenici iz Odsjeka za astronomiju pri Sveučilištu Stockholma je pronašao više crnih jama u ranom svemiru od ranijih procjena. To bi moglo pomoći znanstvenicima da shvate na koji su način nastale supermasivne crne jame.
Danas, 15. XI 2024. u 22:29 po našem vremenu (UT+1) Mjesec će biti pun prema astronomskim izračunima. Nad sjeveroistočnim horizontom će se pojaviti u 15:59, maksimalna visina (67,2°) na nebu dostići će u 23:50 i tada će se nalaziti skoro pa idealno u meridijanu (181°). Današnji pun Mjesec zalazi sutra (16.XI 2024.) u 07:54.
"Danas ćete posetiti različite planete našeg Sunčevog sistema i pokušati da trčite na svakoj od njih! Hajde da shvatimo gde možete najbrže da trčite, a gde jedva da hodate. U zavisnosti od toga koliko je jaka gravitacija na planeti koju posećujete, to će uticati na vašu težinu. I ne zaboravite na ekstremne vremenske uslove na većini planeta - izgleda kao lukava misija, ali siguran sam da ćete uspeti!
Kada su fizičari počeli da govore o elementarnim česticama i kada su izgradili dovoljno moćne akceleratore u kojima su tragali za tim česticama broj novih čestica počeo je brzo da raste. Činilo se da je svet postajao sve komplikovaniji. Pronađeno je više od 200 elementarnih čestica. Fizika je bila suočena sa velikim problemom klasifikacije ovoliko velikog broja čestica. Jednom prilikom Enriko Fermi (dobitnik Nobelove nagrade) na pitanje o nekoj čestici svom tadašnjem studentu, budućem Nobelovcu, Leonu Ledermanu odgovorio je: „Mladi čoveče, kada bih mogao da zapamtim imena svih tih čestica bio bih botaničar.“
Kako sada stoje stvari na Mesec će Nasini astronauti leteti 2028. godine. Malo se odužilo, ali tako to uvek bude. Sve se stalno odlaže kada se radi o letovima u svemir.
Kad zvijezde male mase, uključujući i Sunce, potroše nuklearno gorivo i u svom središtu više ne proizvode energiju, na kraju svog života se pod vlastitom težinom skupe u tijelo veličine Zemlje i onda se polako hlade. Pregršt njihova materijala ima masu od stotinu tona. Zbog energije oslobođene skupljanjem, površina zvijezde zagrijava se do visoke temperature pa ona još neko vrijeme svijetli - i to bijelim sjajem - pa je zato i zovemo bijelim patuljkom.
Kada su fizičari počeli da govore o elementarnim česticama i kada su izgradili dovoljno moćne akceleratore u kojima su tragali za tim česticama broj novih čestica počeo je brzo da raste. Činilo se da je svet postajao sve komplikovaniji. Pronađeno je više od 200 elementarnih čestica. Fizika je bila suočena sa velikim problemom klasifikacije ovoliko velikog broja čestica. Jednom prilikom Enriko Fermi (dobitnik Nobelove nagrade) na pitanje o nekoj čestici svom tadašnjem studentu, budućem Nobelovcu, Leonu Ledermanu odgovorio je: „Mladi čoveče, kada bih mogao da zapamtim imena svih tih čestica bio bih botaničar.“
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
