Pre neki dan Saturn je bio u opoziciji. Tačnije to se dogodilo 23. ovog meseca. Time je dospeo u zgodan položaj za za posmatranje, jer je preko gotovo cele noći na našem nebu i visoko odskače od horizonta oko ponoći. Sem toga Saturn je lepo nakrivio svoje prstenove tako da se oni vide u punom sjaju. Ponekad ti prstenovi nestano kako se Saturn polako klati, tj. kako on menja svoj nagib prema Suncu, a i prema nama.
Delimično pomračenje Sunca koje je 20. marta moglo da se posmatra iz naših krajeva privuklo je veliku pažnju javnosti. Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu su povodom ovog događaja organizovali nekoliko zanimljivih događaja sa ciljem da ovu astronomsku pojavu približe sugrađanima.
Na dan pomračenja organizovano je javno posmatranje iz gradske tvrđave, a sa krova Fakulteta obezbeđen je direktan internet prenos celog toka pomračenja.
Nekada davno, kada ljudi još nisu znali što se točno događa kada se Sunce pomrači, mislilo se da ga nešto napada i izjeda. Jedna od varijanti takvih promišljanja bila je da Sunce napada zločesti zmaj. Svojim oštrim zubima izjedao je Sunce dok ga ne bi cijeloga pojeo. Ili barem jedan dobar njegov dio. No, bogovi bi priskočili u pomoć, otjerali zmaja i vratili Sunce na nebo. Kako god, za stanovnike tih dalekih (ili ne toliko dalekih) vremena, događaj poput pomrčine Sunca nesumnjivo je morao biti vrlo dramatičan i zloslutan.
Ovog petka (20. marta) u jutarnjim satima mnogi od nas baviti će se uobičajnim poslovima (ili dokolicom) a nerijetki će uz prve jutarnje kave u mislima i djelima već dobrano zabrazditi u vikend raspoloženje. No stvari na nebu neće biti nimalo uobičajne. Svjedočiti ćemo rijetkom nebeskom događanju – pomrčini Sunca koja će se iz naših krajeva vidjeti kao djelomična.
U subotu 21. februara Venera i Mars će biti na najmajem međusobnom rastojanju još od 11. septembra 2008. Naravno, govorimo o konjunkciji planeta, a to je njihov položaj na našem nebu, dakle onako kako se vide sa Zemlje.
Zahvaljujući kristalno vedrom nebu, tokom skoro dvočasovnog posmatranja, oko 70-ak naših sugrađana, pored objekata zimskog neba, bacilo je pogled na kometu Lovejoy. Kometa je privukla naviše pažnje zbog njenog sjaja oko +4,0 magnitude, sjajnog jezgra i difuznog repa koji se zbog gradske rasvijete teže uočavao.